Pun ceker zdravlja: naberite samonikle zeljaste biljke

Bilo da je riječ o vrganjima, lisičarkama, lješnjacima, kestenima, šparogama, šipurku, bazgi ili anisu, malo kad se s izleta u prirodu kući vratimo praznih ruku. Priroda nam uvijek ima što za dati. Na nama je prepoznati jestive plodove te iskoristiti njihove nutritivne blagodati. Danas govorimo o maslačku, tuštu i cikoriji.

Maslačak

Jedna od lako prepoznatljivih biljaka svakako je maslačak. Njegov žuti cvijet putokaz je gdje se nalaze listovi izuzetnih nutritivnih vrijednost. Šteta je izostaviti ga iz svoje prehrane jer s vitaminom C, folatom i željezom jača imunitet te djeluje protiv anemije.

Bogat je antioksidansima (npr. karotenoidima), a zahvaljujući prisutnosti kalija, pomaže normalizaciju povišenog krvnog tlaka. Maslačak je poput drugih zeljastih biljaka izvor kalcija, što ga čini alternativnim izvorom ovog minerala ljudima koji ne konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode.

Potpomaže mokrenje i rad crijeva, pa je koristan čimbenik detoksikacije organizma. Također, aktivne tvari maslačka poput cikorijske kiseline ispoljavaju antioksidativno djelovanje čime doprinose zdravlju jetre te ublažavanju upalnih i reumatskih tegoba.

Osim mladih listova, jestiv je i korijen maslačka. Može se konzumirati sirov i kuhan. Štoviše, obiluje inulinom, topljivim vlaknom koje pomaže normalizaciju povišene koncentracije šećera u krvi.

Maslačak je izvrstan dodatak salatama. Osobno mi je draga kombinacija tvrdo kuhanog jaja, krumpira, rajčice, zelene salate, radiča i maslačka, začinjena maslinovim uljem i domaćim vinskim octom.

Ova se biljka može i kuhati. Njezin gorkasti okus potiče apetit i fino upotpunjuje kuhano povrće.

Cikorija

Prekrasni plavi cvjetovi cikorije rese kitice poljskog cvijeća, dok mladi listovi i korijen bude znatiželju nutricionista i gastro znalaca.

Cikorija prati čovjeka još od vremena starog Egipta gdje se uvelike koristila u narodnoj medicini, za ishranu životinja, kao povrće te zamjena za kavu.

Ova biljka pozitivno djeluje na jetru i probavni sustav (potiče apetit i pomaže probavu). U Turskoj se pripravak listova cikorije primjenjuje kao pomoć u zarastanju rana, dok čaj od korijena cikorije pomaže u liječenju žutice, povećane jetre, gihta i reumatskih tegoba. Osim toga, u narodnoj se medicini korijen cikorije primjenjuje protiv nadutosti, usporene probave i gubitka apetita.

Učinkovit je i kao pomoć u normalizaciji povišene koncentracije kolesterola u krvi te liječenju šećerne bolesti. Za to je uvelike zaslužna prisutnost inulina – vlakna kojeg naš organizam ne može iskoristiti za dobivanje energije. Međutim, prisutnost inulina u crijevima povećava viskoznost hrane koja kroz njih prolazi.  To usporava apsorpciju ugljikohidrata iz crijeva u krv, a time i dopremu glukoze u stanice. Rezultat tog procesa je kontinuirani dotok glukoze u stanice tijekom duljeg vremena, odnosno sprječavanje naglog skoka koncentracije šećera u krvi nakon obroka.

Imajući u vidu sve rečeno, uistinu je šteta diviti se samo cikorijinu cvijetu. Dodajmo njezine mlade listove lešo kuhanom povrću, a korijen ljetnim varivima.

Tušt

Kuhanu blitvu i krumpir vrijedi kombinirati s tuštom koji im daje vrlo zanimljiv kiselkasti okus. Štoviše, zanimljiv je i njegov nutritivni sastav. Sadrži više alfa-linolenske kiseline od bilo kojeg lisnatog zelenog povrća. To je omega-3 masna kiselina koja doprinosi rastu i razvoju djece te sprječava pojavu različitih bolesti.

Uz to, tušt je izvor beta-karotena, vitamina C i E te brojnih drugih antioksidanasa. Zahvaljujući svemu tome, uspješno neutralizira slobodne radikale štiteći nas od bolesti srca i krvnih žila, nekih vrsta raka i infekcija.

Kuhan se odlično uklapa uz mrkvu, krumpir, blitvu, špinat, korabu i zelene mahune. Želite li ga jesti sirovog, pripremite salatu od krumpira, paprike, tušta, matovilca i pečene tune, začinjenu sokom limete i ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Gdje ga pronaći? Ima ga uistinu posvuda. Stanovnik je naših vrtova i okućnica pa je potrebno samo nekoliko minuta da ga se nabere puna vrećica i uživa u divnom ručku ili večeri. Neka vam je uslast.

Vesna Bosanac je autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Savjete o prehrani sportaša možete pronaći na njezinom instagram profilu te na stranici www.prehranasportasa.com.