Ljekovito bilje - 05. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Katarina Fehir Šola

Čak su i hajduci znali čemu služi stolisnik

Vodopija ili cikorija potiče tek i pospješuje probavu te je odlično sredstvo kod bolesti želučano-crijevnog sustava, a stolisnik je cijenjen i kao biljka za zacjeljivanje rana

cikorija i stolisnik pomažu kod bolova u trbuhu

Liječenje biljem staro je koliko i čovječanstvo i dugo je bilo jedini način liječenja. Danas je fitoterapija dio moderne medicine. Moć biljaka vrlo je velika i pri njihovoj upotrebi, isto kao i kod konvencionalnih lijekova, potreban je oprez.

Osobe koje imaju problema sa želucem i crijevima često svraćaju u ljekarnu po pomoć. Bolovi u želucu nakon hrane, osjećaj pečenja i nadutosti čest su razlog kupnje raznih dijetetskih preparata.

U takvim slučajevima pomažu nam i ljekovite biljke, koje se koriste upravo za pomoć kod ovakvih tegoba. Značajnije biljne vrste koje se često koriste za ublažavanje želučanih i crijevnih tegoba su vodopija i stolisnik.

Zbog protuupalnog, antimikrobnog i antifungalnog djelovanja stolisnik (Achillea millefolium L., Asteraceae) se u pučkoj medicini upotrebljavao za zacjeljivanje rana

Vodopija, cikorija

Vodopija (Cichorium intybus L., Asteraceae) je trajna zelen koja naraste do 150 cm visine. Cvate od lipnja pa sve do rujna. Vrlo je rasprostranjena, raste po pašnjacima, uz putove i živice, a može je se naći i u gradskoj sredini. Mnogo se uzgaja zbog korijena koji se koristi kao surogat kavi. Autohtona je vrsta samo u Europi, sjevernoj Africi i dijelu Azije, otkud se s vremenom raširila na druge kontinente.

U ljekarništvu se koristi korijen (Cichorii radix) i mladi, vršni dio stabljike (Cichorii herba). Korijen se iskopava u proljeće ili kasnu jesen, a zelen se sabire u srpnju i kolovozu. Korijen iskopan iz zemlje očisti se od nadzemnih dijelova biljke, opere i razreže po dužini radi lakšeg sušenja. Suši se na prozračnom mjestu u hladu. Listovi i cvjetovi se isto tako suše. Pravilno osušen korijen svijetle je boje i na prijelomu drvenast. Čuva se zaštićen od vlage, a zelen se mora čuvati i od svjetlosti.

Sastav

Korijen sadrži 15–20 posto inulina, 20 posto fruktoze, gorke tvari, pektine, 0,1–0,2 posto gorkog glikozida intubina. Glavna sastavnica je cikorijina kiselina. Mladi listovi biljke sadrže 40–50 posto vitamina C i 6–14 mg karotena, a u cijeloj biljci ima mnogo kalija. 

Važna sastavnica u vodopiji je inulin. To je prah bez mirisa i okusa. Nakon peroralne primjene samo se manji dio inulinaenzimatski razgradi i resorbira. Veća količina dospijeva u debelo crijevo nerazgrađena, a tamo će je razgraditi intestinalna flora. Inulin se koristi kao hrana za dijabetičare jer oni lakše podnose fruktozu od glukoze. Osim vodopije, i maslačak sadrži znatnu količinu inulina.

Ljekovito djelovanje

  • potiče tek i pospješuje probavu te je odlično sredstvo kod bolesti želučano-crijevnog sustava.
  • Potiče lučenje žuči i djeluje kao koleretik.
  • Pokazuje dobar učinak kod dispeptičnih i jetrenih tegoba, osobito kod meteorizma (nadutost trbuha).
  • Zbog visokog sadržaja kalija ima i diuretsko djelovanje.
  • U narodnoj medicini koristi se u čajnim mješavinama kod želučanog katara, hemoroida, žučnih kamenaca i prekomjerne sluzi.

Osim medicinskog, cikorijin korijen ima i gospodarsko značenje. Od 17. stoljeća korijen vodopije koristi se kao surogat kave.

>>Gavez se koristio još u srednjem vijeku za liječenje zglobova i zacjeljivanje rana. Uvijek se smatrao lijekom koji je prikladan za sve bolesti vezane za kosti.<<

Priprema čaja

Čaj od vodopije priprema se tako što se dvije žličice vodopije prelije sa 2 dl kipuće vode, pusti da odstoji poklopljeno 20 minuta uz povremeno miješanje i zatim procijedi. Takav čajni napitak preporučuje se za poboljšanje rada jetara i žučnog mjehura, pomaže u snižavanju šećera u krvi i stimulativno utječe na cijeli organizam.

Stolisnik 

Zbog protuupalnog, antimikrobnog i antifungalnog djelovanja stolisnik (Achillea millefolium L., Asteraceae) se u pučkoj medicini upotrebljavao za zacjeljivanje rana. Zato su ga početkom 19. stoljeća koristili hajduci kad bi bili ozlijeđeni u borbama protiv Turaka pa se stolisnik u pučkoj medicini naziva i hajdučka trava ili hajdučica. Stolisnik ubrajamo među najstarije poznate ljekovite biljke.

Stolisnik je višegodišnja biljka. Stabljika visoka do 80 cm raste iz vodoravnog podzemnog dijela i ima mnogo dugih rascijepljenih listova. Cijela je biljka manje-više dlakava i mirisna. Stolisnik raste po livadama, pašnjacima i poljima. Rasprostranjen je u Europi i Aziji, Sjevernoj Americi i Australiji.

Glavno područje djelovanja su dispeptične tegobe, grčevi u želucu i probavnom traktu. Veoma je cijenjen u narodnoj medicini kao biljka za zacjeljivanje rana

U ljekarništvu se koristi zelen i cvijet (Millefolii herba, Millefolii flos). Millefoliiherba sastoji se od osušenih vršaka stolisnika u cvatu. Oni sadržavaju 0,2 posto eteričnog ulja i 0,2 posto kamazulena. Količina eteričnog ulja ovisi o podrijetlu biljnog materijala. Osim eteričnog ulja stolisnik sadrži i flavonoide.

Ljekovito djelovanje

Stolisnik djeluje protuupalno, spazmolitski, antimikrobno, antifugalno, a neka istraživanja dokazuju i njegovo antitumorsko djelovanje. Stolisnik je paralelna droga kamilici i u potpunosti je može zamijeniti. Glavno područje djelovanja su dispeptične tegobe, grčevi u želucu i probavnom traktu. Veoma je cijenjen u narodnoj medicini kao biljka za zacjeljivanje rana.

Priprema čaja

Čaj od stolisnika ima vrlo široku primjenu. Može se pripremiti kao oblog kod zacjeljivanja rana, kod hemoroida i kao antiseptik. Kao napitak koristi se protiv bubrežnih kamenaca, bolova u probavnom i mokraćnom sustavu, nadutosti, nedostatku apetita i upale žuči. Preporučuje se kod menstrualnih bolova (ublažava grčeve maternice), ublažava simptome PMS-a i umanjuje nervozu.

Čaj se priprema tako da se jedna žlica stolisnika prelije sa 2 dl vruće vode i ostavi u prekrivenoj posudi 20 minuta te procijedi. Preporučuje se piti 2–3 šalice dnevno.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama