Moćna pomoć vitamina i minerala: ojačajte imunitet

Približava se zima, sezona u kojoj se učestalo javljaju infekcije gornjih dišnih putova koje se manifestiraju kao prehlade. Može se očekivati i gripa, a živimo i u vrijeme kad značajno raste broj zaraženih novim koronavirusom. Osim pridržavanja svih preporučenih mjera za zaštitu od ove nove i za neke ljude izuzetno opasne bolesti, što još možemo učiniti?

Kretanje na svježem zraku i zdrava prehrana uvijek su važni savjeti korisni za očuvanje zdravlja. No u ovoj situaciji dobro je uzimati i nadopunu dodatcima prehrani u svrhu poboljšanja imuniteta za obranu od infekcije.

Prva crta obrane: vitamin C

Kad se govori o ulozi vitamina u potpori imunitetu, najprije se pomisli na vitamin C. Ovaj u vodi topivi vitamin dobro je poznat po svojoj ulozi antioksidansa te u sintezi kolagena i vezivnog tkiva, kao i u podršci funkciji imunosnog sustava.

Kroz povijest svjedočimo različitim stavovima o optimalnoj dozi ovog vitamina. No pokazalo se da korištenje jako visokih doza nije korisno, dapače, da može biti i štetno. Danas se smatra da vitamin C može pomoći u olakšanju simptoma i skraćivanju trajanja prehlade. Na tržištu postoji velik broj preparata, a istraživanja pokazuju da nema velike razlike u djelovanju preparata vitamina C raznih formulacija i doza i cijene. Dobro ga je uzimati u bilo kojem obliku. Naročito je važan osobama koje se ne hrane zdravo, koje se izlažu težim fizičkim naporima i pušačima. Preporučuje se uzimanje do najviše 2 g dnevno.

Vitamin D3

Vitamin D3 (kolekalciferol) već je dugo poznat kao važan faktor zaštite mineralne gustoće kostiju, a ima i druge važne funkcije u organizmu. Smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, štiti od dijabetesa, a u posljednje je vrijeme posebno zanimljiva njegova uloga u poticanju imuniteta.

Tijekom pandemije COVID-19 primijećeno je da rizične osobe, dakle one starije dobi i koje boluju od drugih bolesti, ujedno bilježe i niske vrijednosti vitamina D u krvi. Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti. Sada su najaktualnije infekcije gornjeg respiratornog sustava te pneumonija. Tako se održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi dovodi u vezu s obranom od infekcija respiratornog sustava. Poznato je i da on djeluje kao jedna od karika u djelovanju sustava imuniteta.

Kolekalciferol, iako po kemijskoj strukturi hormon, je vitamin koji se ne može sintetizirati u organizmu, već se mora unositi izvana. Ljudsko tijelo D vitamin dobiva sintezom u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu ili iz hrane (masne ribe, kao što su tuna, srdela, skuša i losos, shiitake gljive te žumanjka jajeta).

Unos iz hrane obično nije dovoljan. Za stanovnike naše geografske širine (sjevernije od 35. paralele) ni kratkotrajna šetnja po suncu u zimskom periodu ne daje potrebnu količinu D vitamina. Iako za sada još uvijek nema dovoljno kvalitetnih studija koje bi potvrdile preveniranje ili liječenje virusnih respiratornih infekcija, dakle i koronavirusa, preporučuje se uzimanje preparata koji sadrže vitamin D3 (nalazi se i u smjernicama koje je objavio HZJZ).

U ljekarnama se mogu nabaviti bez recepta preparati u obliku tableta ili kapi, a s ljekarnikom se treba savjetovati o prikladnoj dozi. Važno je znati i da se zbog bolje apsorpcije uzima nakon jela (najvećeg, po mogućnosti masnog obroka) i da je potrebno neko vrijeme da počne djelovati. Preporučene dnevne doze D vitamina danas su puno više od nekadašnjih. Kod odraslih osoba preporučuju se preventivne doze vitamina D od 1.500 – 2.000 IJ (internacionalnih jedinica) dnevno, do maksimalno 4000 IJ. Za djecu od 600 do najviše 2000 IJ. Posebno se rizičnim skupinama (pretili i stariji) preporučuje doza blizu gornje granice.

Cink

Cink je vrlo važan mineral, sudjeluje u svim enzimskim sustavima organizma. Poznato je i njegovo djelovanje na imunitet. Nedostatna količina cinka može povećati podložnost infektivnim bolestima.

Veću vjerojatnost za deficit cinka imaju vegetarijanci/vegani te pacijenti s upalnim bolestima crijeva. Potencijalno, količinu cinka mogu smanjiti i neki lijekovi (kinolonski i tetraciklinski antibiotici te neki antihipertenzivi). Stoga se i njima preporučuje nadoknada. Pritom treba paziti da se lijek i proizvod s cinkom uzimaju s razmakom od četiri do šest sati. Može li nadomjesna terapija cinkom biti učinkovita pri ublažavanju simptoma respiratornih infekcija (pa i bolesti COVID-19), još se ne može pouzdano tvrditi, ali su u tijeku znanstvene studije.

U dozi od minimalno 13 mg do maksimalno 40 mg preporuča se za smanjenje simptoma prehlade. Veće se doze nikako ne preporučuju.

Ostali dodaci prehrani

Od ostalih dodataka prehrani u obzir dolazi i ehinaceja, kao imunomodulator i za smanjivanje upale. Preporučuje se kod prehlade i upale grla, uz ograničenje korištenja do 10 dana. U svrhu jačanja imuniteta i ublažavanja simptoma respiratornih infekcija također se koriste prirodni pčelinji proizvodi. Npr. propolis i matična mliječ, betaglukani te probiotici (npr. bakterijski soj Lactobacillus rhamnosus).

Dodatke prehrani kao potporu imunološkom sustavu opravdano je uzimati, no treba potražiti stručni savjet ljekarnika u vezi s odabirom najprikladnijeg preparata, optimalne doze te mogućnosti interakcija s drugim lijekovima koji se koriste. Ako se uzima više vitaminskih ili mineralnih suplemenata, možda i uz preparat koji je multivitaminsko/mineralna kombinacija, treba biti oprezan da ne dođe do predoziranja.