Zašto se preporučuje uzimanje vitamina D tijekom pandemije COVID-19

Imunitet je sposobnost vlastitog organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Imunološki sustav štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica. Sastoji se od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama, a koje mogu migrirati po čitavom tijelu.

Svatko od nas ima određenu razinu imuniteta koja u velikoj mjeri može biti određena kvalitetom naše prehrane te odgovarajućim unosom makro i mikronutrijenata.

Prema zdravstvenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat i selen imaju povoljan utjecaj na rad našeg imunološkog sustava.

Od proglašenja pandemije znatno je porastao interes za vitamin D te njegov utjecaj u prevenciji i liječenju COVID-19 infekcije.

Koliko je vitamina D premalo?

Do manjka ovog vitamina dolazi ako se ne izlažete dovoljno suncu ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D koji se proizvede uz pomoć sunca ili se unese hranom. Tko ima simptome manjka ovog vitamina, može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi.

Odgovarajuća koncentracija vitamina D u krvi  iznosi 75 do 125 nmol/L, a ukoliko je:

• koncentracija vitamina D < 30 nmol/L govorimo o teškom nedostatku vitamina D
• koncentracija vitamina D < 50 nmol/L govorimo o nedostatku (deficitu) vitamina D
• koncentracija vitamina D < 75 nmol/L govorimo o manjku (insuficijenciji) vitamina D

Poveznice razine vitamina D i COVID-19

Nekoliko je važnih poveznica razine vitamina D i utjecaja na pobol tijekom COVID-19 pandemije.

Naš imunološki sustav oslabljen je nedostatkom vitamina D, što kod oboljelih povećava rizik od razvoja virusnih infekcija poput COVID-19. Nedostatak vitamina D povećava aktivnost renin-angiotenzin sustava, čineći osobe s nedostatkom vitamina D (osobito muškarce) osjetljivijima na smrtonosnu “oluju citokina” COVID-19 (dramatična prekomjerna reakcija imunološkog sustava).

Skupine s najvećim rizikom od ozbiljnog COVID-19 podudaraju se s onima s najvećim rizikom od ozbiljnog nedostatka vitamina D. To uključuje starije osobe, muškarce, one koji izbjegavaju izlaganje suncu iz kulturoloških i zdravstvenih razloga, pretile te one koji boluju od kroničnih bolesti pluća, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa.

U istraživanju iz 2020. Ilie i suradnici otkrili su značajne veze između razine vitamina D i broja slučajeva COVID-19, a posebno smrtnosti uzrokovane ovom infekcijom. Najosjetljivija skupina stanovništva, starije stanovništvo, ujedno je i ona s najvećim deficitom vitamina D.

COVID-19, uz virulenciju virusa, uzrokuje i oslobađanje proupalnih citokina.

Vitamin D može smanjiti rizik od infekcija kroz nekoliko mehanizama. Ti mehanizmi uključuju povećanje broja antimikrobnih peptida, katelicidina i defensina, koji mogu smanjiti stopu replikacije virusa te modulirati odgovor makrofaga. Također štiti od prekomjerne upale suzbijajući TNF α i citokine (npr. IL-6, IL-17) koji su odgovorni za „citokinsku oluju“ i teški oblik COVID-19 infekcije koja dovodi do fatalnih ishoda.

Meta analiza 9 kliničkih ispitivanja otkriva kako visok postotak bolesnika s COVID-19 ima  manjak ili nedostatak vitamina D, te da zemlje sa nižim statusom vitamina D u populaciji imaju nešto višu stopu smrtnosti i nešto niže stope oporavka od COVID-19.

Liječenje manjka vitamina D

Tri su načina povisivanja razine vitamina D koji nam mogu poslužiti i u svrhu prevencije razvoja manjka ovog vitamina. 

1. Uzimanje dodatka prehrani s vitaminom D – za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU.
2. Prehrana bogata vitaminom D – hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da jelovnik obogatite masnom ribom kao što su losos, tuna i skuša te ulje od riblje jetre. Govedina, neki sirevi i žumanjak jajeta sadrže manje količine vitamina D.
3. Povećano izlaganje prirodnom svjetlu – kada vremenske okolnosti dopuštaju, boravite barem pola sata na otvorenom, najbolje između 11 i 13 sati. Ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože, posavjetujte se s liječnikom i odvagnite rizike izlaganja suncu, u odnosu na rizike nedostatka vitamina D.

U zaključku, trenutno ne postoje rezultati randomiziranih kliničkih studija koje bi nedvojbeno potvrdile korist vitamina D u prevencji i liječenju COVID-19 infekcije.

Dok čekamo rezultate takvih ispitivanja, razumno je promicati profilaktičko uzimanje 600 IU vitamina D (za većinu odraslih). To nam sigurno donosi brojne blagodati vitamina D za zdravlje kostiju i mišića, a postoji šansa da profilaksa može smanjiti utjecaj COVID-19 u kod osoba kod kojih je čest manjak vitamina D.

Implementacijom ovakve profilakse nemamo što za izgubiti, a potencijalno možemo dobiti puno i spasiti mnoge živote.