ADIVA Plus sadržaj - 22. prosinca 2020.
AUTOR ČLANKA - Nikolina Smolković, dr. med. spec. dermatologije i venerologije, Poliklinika Medikol, ADIVA Plus sadržaj

Mikrobiom kože: što sve utječe na njegov sastav i ravnotežu?

U našem organizmu, kao i na koži živi mnoštvo raznovrsnih „stanovnika“, a populacija je jedinstvena za svakog čovjeka poput otiska prsta

mikrobiom na kozi

Ljudsko je tijelo obloženo iznutra i izvana trilijunima raznovrsnih mikroorganizama. Termin koji ih opisuje jest mikrobiota odnosno mikrobiom, a riječ je o mikroorganizmima, najčešće bakterijama, koje pozitivno utječu na zdravlje.

Najveći broj mikroorganizama nalazimo u crijevima, usnoj šupljini, rodnici i na koži, a populacija mikroorganizama za svakog je čovjeka jedinstvena poput otiska prsta. Uloga mikrobioma jest da potiče i modulira razvoj urođenog i stečenog imuniteta domaćina, sprječava razvoj debljine, autoimunih, alergijskih i upalnih bolesti, sprječava naseljavanje loših bakterija i potiče proces cijeljenja rana.

Stanovnici na koži

Mikroorganizmi koji obitavaju na koži su bakterije, gljive, paraziti i virusi. Osim na površini, mikroorganizmi se nalaze i u dubljim slojevima kože, a hrane se iz sastavnica loja, znoja i rožnatih stanica kože.

Površina kože je 2 m2, a na 1 cm2 nalazi se oko milijun bakterija. Ipak, treba naglasiti da je koža relativno nepovoljna sredina za rast bakterija. Čimbenici koji tome doprinose su: promjenjiva temperatura površine kože, kiseli pH kože, manjak hranjivih elemenata za mikroorganizme, prisutnost soli i antimikrobnih molekula na koži te utjecaj UV zračenja.

Na koži postoje mikroorganizmi koji na njoj stalno ili povremeno obitavaju (rezidentni i tranzitorni mikroorganizmi), a ovisno o odnosu s domaćinom razlikujemo komenzale, simbionte, uvjetno patogene i patogene bakterije.

Što sve utječe na sastav mikrobioma kože?

  • pH kože (4,8 na licu; 7 u pazušnim jamama)
  • vlažnost i temperatura kože (36,6°C u pazušnoj jami do 29,5°C na vršcima prstiju šaka)
  • genetski uvjetovane strukturne promjene površine kože
  • stanje imuniteta
  • dob, spol, higijena
  • prehrana, stres i klimatski uvjeti

„Klimatski uvjeti“ na koži određuju stanovništvo

Topografski gledano, koža ima masna/sebacealna područja, vlažna i suha područja. Različitosti u „klimatskim uvjetima“ na površini kože utječu na sastav mikrobioma. 

Masna područja su, primjerice, čelo, nosna krila, iza uha, leđa. Tu obitavaju najčešće Cutibacterium spp., Malassezia spp. i Corynebacterium spp. Na spomenutim područjima mikrobiom je najstabilniji zbog specifičnih uvjeta života koji odgovaraju samo određenim mikroorganizmima.

Vlažna područja su, na primjer, pazušne jame, prepone i pupak. Tu obitavaju najčešće Corynebacterium spp., Staphylococcus spp., Streptococcus spp., Pseudomonas.

Od suhih područja spomenimo potkoljenice, stražnjicu, donji dio leđa i vrške prstiju šaka. Tu obitavaju svi najčešći filotipovi na koži (Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes) uz Cyanobacterie i velik broj G-bakterija. Na suhim područjima nalazi se najraznovrsniji i najnestabilniji mikrobiom.

Razvoj našeg svijeta

Fetalna koža je sterilna, a razvoj mikrobioma započinje u tijeku poroda. Za razvoj kvalitetnijeg i raznovrsnijeg mikrobioma preporuka je porođaj vaginalnim putem i dojenje novorođenčeta do prve godine života, uz isključivo dojenje prvih šest mjeseci života.

Uravnotežen mikrobiom probavnog sustava pozitivno utječe na zdravlje kože i mozga. Primjerice, pojačana propusnost crijevne sluznice ili porast broja bakterija u tankom crijevu potiče upalne procese u organizmu.

Što sve dovodi do poremećaja mikrobioma?

Poremećaj mikrobioma naziva se disbioza i to je stanje slabe raznolikosti mikrobioma.

Vanjski faktori poput vode, lužnatih i antimikrobnih sapuna negativno utječu na mikrobiom kože.
Raste pH kože, ona gubi lipidni sloj i postaje suha što doprinosi porastu broja loših bakterija i upali na koži.

Za pranje kože preporučuje se primjena preparata koji imaju pH 4.5 – 5.5 i koji čuvaju kiseli pH, vlažnost i masnoću kože.

Disbioza je povezana s različitim patološkim stanjima na koži poput akni, rozaceje, atopijskog dermatitisa, psorijaze i seboreičnog dermatitisa.

Značaj mikroorganizama za naše zdravlje je ogroman. Ravnoteža mikrobioma doprinosi zdravlju, a neravnoteža može dovesti čak i do po život opasna stanja, kao npr. Staphylococcus epidermidis sepsa.
Život u prirodnom okruženju održava kožni mikrobiom stabilnim, a, primjerice, zagađen zrak, topička i sustavna primjena antibiotika, radioterapija i kemoterapija, konzumacija industrijske i pesticidima tretirane hrane te primjena agresivnih sredstava za čišćenje, negativno utječu na stabilnost mikrobioma kože.

Pravila njege kože za svakog člana obitelji

Znate li njegovati kožu ili se vodite za univerzalnim pravilima? Ovisno o dobi i karakteristikama, naš najveći organ ima...

SAZNAJTE VIŠE

Kako se možete pobrinuti za svoje „stanovništvo“

Za očuvanje mikrobioma savjetuje se što više u svoju prehranu uvrstiti hranu ili dodatke prehrani na bazi prebiotika (neprobavljivi ugljikohidrati iz npr. voća i povrća koji su hrana za bakterije) i probiotika (zdrave bakterije koje, primjerice, nalazimo u fermentiranoj hrani). Za njegu kože mogu se koristiti topički preparati na bazi probiotika.

Stoga, ne zaboravite na svoje mikroorganizme jer oni su nevidljivi čuvari cjelokupnog zdravlja i ljepote vaše kože.

Pročitajte članak u cijelosti i doznajte više o stanovnicima vašeg planeta na stranicama Poliklinike Medikol.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button