Zdravlje > Zanimljivosti i savjeti

Zašto je važna psihološka priprema pacijenta za operativni zahvat

Prijeoperacijska priprema i informiranje u određenoj mjeri smanjuju osjećaj neizvjesnosti i fiziološki odgovor tijela, što u konačnici daje bolju prognozu postoperativnog oporavka

Psiholoska priprema pacijenata prije operacije
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što vas u bolnici očekuje
  2. Uz dobru pripremu i prognoze su bolje

Odlazak na operaciju izaziva strah i nelagodu zbog nesigurnosti ishoda, nove i nepoznate bolničke okoline u koju osoba ulazi te prekida svakodnevne rutine. U našoj praksi pokušavamo umanjiti utjecaj navedenih faktora.

Korištenjem minimalno invazivnih kirurških metoda, boravak u bolničkoj okolini traje manje od 24 sata. Ambijent nije uređen kao tipična bolnica, pratnja je dobrodošla prije i nakon zahvata te se s pacijentom provodi detaljna prijeoperacijska priprema.

Dobro je da pacijent dođe nekoliko sati prije zahvata kako bi se naviknuo na okolinu i osoblje te kako bi se stigla odraditi prijeoperacijska priprema. Prakticiramo da je u nju uključen cijeli tim. Medicinske sestre uvode pacijenta u sobu i daju mu anesteziološke upitnike koje je potrebno ispuniti prije operativnog zahvata. Potom se provodi psihološka priprema, a nakon toga dolazi na razgovor anesteziološki tim te kirurg-operater.

Ozljeda prednjeg križnog ligamenta: operirati ili ne operirati, pitanje je sad

Što vas u bolnici očekuje

Psihološka priprema pacijenata radi se s ciljem informiranja te smanjenja nelagode i straha. Za početak, dobro je s pacijentom porazgovarati o temama nepovezanim s bolešću i zahvatom kako bi se razina neugode malo smanjila. Kroz kratak razgovor o interesima ili obitelji, fokus se premješta s operativnog zahvata na ugodnije teme. Kod pacijenata kod kojih je izraženiji strah, mogu se napraviti kraće vježbe relaksacije.

Nakon toga slijede informacije o boravku u zdravstvenoj ustanovi. Uvijek je lakše suočiti se s nečim ako vizualiziramo što nas očekuje. Najčešći strahovi su zbog rizika i komplikacija o kojima su čuli i čitali, stoga se nastoji što detaljnije opisati ono što slijedi. Korak po korak objašnjava se tijek pripreme i samog zahvata, ukratko se opiše što mogu očekivati u prvim satima nakon buđenja iz anestezije, ali i ostatak vremena do otpuštanja na kućnu njegu.

I za kraj, daju se informacije o tijeku oporavka, također čim jasnije i konkretnije – od toga kako će se osjećati dan nakon operacije, do toga kada se mogu vratiti svim uobičajenim aktivnostima. Osim tih donekle univerzalnih informacija, dobro je dati i one specifične ili neuobičajene.

Treba naglasiti da je svaka osoba drugačija te da tijek oporavka ovisi o nizu osobnih i okolinskih čimbenika.  Kao i kod svega u životu, manji udio pacijenata može reagirati snažnije ili imati teži tijek oporavka. U tom slučaju očekivano je da se jave strah ili panika. No, ako je osoba čula da postoji i teži put oporavka, brže i lakše će se prilagoditi novonastaloj situaciji.

Uz dobru pripremu i prognoze su bolje

Boravak u bolničkoj ustanovi izaziva nelagodu bez obzira na dob, spol ili osobne razlike. Ipak, smatra se kako su nešto podložnija djeca, žene reproduktivne dobi koje kod kuće čeka obitelj, osobe s teškom ili neprepoznatom dijagnozom te one generalno sklone zabrinutosti i sniženom raspoloženju.

Stres i strah nisu samo osjećaji, već se očituju i putem fizioloških reakciju u tijelu. Prijeoperacijska priprema i informiranje u određenoj mjeri smanjuju osjećaj neizvjesnosti i fiziološki odgovor tijela, što u konačnici daje bolju prognozu postoperativnog oporavka.