Zanimljivosti i savjeti - 5. rujna 2021.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

10 najčešćih mitova o darivanju krvi

Darivanje krvi može spasiti život ili više života, no mnogi se često ustručavaju od darivanja zbog straha ili neinformiranosti o ovom milosrdnom činu

darivanje krvi darivatelj

Darivatelj može donirati pola litre krvi u manje od petnaest minuta, a prije toga, treba ispuniti zdravstveni upitnik i obaviti mini pregled kojim se provjerava njegova ili njezina krvna slika.

Prema Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicine (HZTM), u Hrvatskoj se na godišnjoj razini prikupi 38 doza krvi na 1000 stanovnika. Provedena je i anketa u RH o motivima za darivanje krvi, prema kojoj je najčešći razlog humanog karaktera – želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Anketa o razlogu za nedoniranje, koju je također proveo HZTM, navodi kako je najčešći razlog strah i loše znanje o potrebama te samom davanju krvi.

Kapljice koje život znače: Obilježavamo Svjetski dan darivatelja krvi

U nastavku teksta prenosimo 10 najčešćih mitova o doniranju krvi koje je objavio Medical News Today. Možda će se netko od vas odlučiti na darivanje krvi nakon što pročita ovaj koristan članak.

1. Stariji ljudi ne mogu dati krv

Ovo je jedan od čestih mitova o darivanju krvi. U SAD-u, ljudi koji su prešli šesnaestu godinu i tjelesna masa im prelazi 50 kilograma, mogu donirati. Međutim, ovo pravilo se mijenja ovisno o državi. Tako, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, darivatelj može biti osoba od 17 do 66 godina, a ako je osoba navršila 66. godinu života, a dotad je već bila donor, može nastaviti s davanjem krvi sve do 70. godine života.

U Hrvatskoj, prema Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina ako krv daje prvi put, a do 70. godine jednom do dva puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika. Uz to, u Hrvatskoj muškarci smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca, dok žene smiju dati krv tri puta godišnje, s razmakom od četiri mjeseca.

2. Ako uzimate lijekove, ne možete darivati krv

Ovo je djelomičan mit. Pojedinci koji uzimaju određene lijekove, uključujući antikoagulante, lijekove protiv trombocita i tretmane protiv akni, ne bi trebali biti darivatelji. Međutim, u većini slučajeva lijekovi ne bi trebali biti razlog zbog kojeg ne biste mogli darivati krv.

Prije darivanja, osoba treba obaviti razgovor s liječnikom opće prakse kako bi provjerila utječu li lijekovi koje uzima na to može li biti darivatelj. Osim toga, osoba ne bi smjela prestati uzimati lijek kojeg joj je doktor ranije propisao da bi dala krv, jer tako može samo naštetiti svome zdravlju.

3. Oduzima previše vremena

Premda trajanje registracije i obrada podataka mogu varirati, prosječno traju oko osam do deset minuta. Samo darivanje traje osam do dvanaest minuta, nakon čega slijedi kratki odmor i lagani obrok. Stoga, cijeli proces darivanja krvi može oduzeti svega 30 do 40 minuta vašeg vremena.

4. Šteti zdravlju

Darivanje krvi ne šteti zdravlju, riječ je o klasičnom mitu. Ako je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza u krvi, njegovo zdravlje sigurno neće biti ugroženo. Osim toga, zdrav organizam donora brzo se oporavlja te već u prva 24 sata nadoknađuje količinu i sastavne dijelove krvi – plazmu, trombocite, leukocite.

Po pitanju infekcije, odnosno zaraze od bolesti tijekom darivanja krvi, ne postoji takva mogućnost. Igle i pribor koji se koriste su sterilni i koriste se isključivo za jednokratnu uporabu.

5. Previše boli

Možda ćete osjećati malu bol u ruci dok vam medicinar zabada iglu, ali ona je kratkotrajna i prolazna. Osim toga, jednom kada se igla nađe u ruci, prilagodit će se tijelu, pa je više nećete ni osjećati.

U fazi nakon darivanja, oko mjesta uboda može nastati oteklina s hematomom. Na tom mjestu možete osjećati laganu bol, što nije neuobičajena nuspojava darivanja krvi. Dovoljno je da na oteklinu stavite hladni oblog i ne radite nagle pokrete ruku. Ako oteklina ne splasne i bol ne prođe nakon tri dana, potražite savjet vašeg obiteljskog liječnika.

6. Osobe s tetovažama i piercingom ne mogu biti darivatelji

Prema Američkom crvenom križu, ovo je djelomičan mit. Osobe koje su se tetovirale te zatim žele donirati krv, trebaju pričekati tri mjeseca nakon posljednjeg tetoviranja ili piercinga. Ovo se posebno odnosi na one kod kojih se nisu koristile jednokratne igle ili pištolji jer je tada veća mogućnost zaraze.

7. Osobe s hipertenzijom ne mogu darivati krv

Sve dok je krvni tlak u granicama normale, osoba može darivati krv. HZTM je naveo kakav treba biti krvni tlak u darivatelja – sistolički 100 do 180 mmHg, dijastolički 60 do 110 mmHg.

Osobe koje su bolovale ili trenutno boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava, osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, AIDS-a, šećerne bolesti, bolesti jetre te živčanih i duševnih bolesti, ne smiju uopće darivati krv.

8. Vegetarijanci i vegani ne smiju davati krv

Ovaj mit se povezuje uz manjak željeza s kojim se vegetarijanci i vegani često bore. Međutim, neovisno o načinu prehrane, ako je krvna slika darivatelja dobra te ako osoba ne boluje od anemije, nema razloga zašto ne bi donirala krv.

9. Darivanje krvi izaziva jaku mučninu

Darivanje krvi može izazvati blagu slabost, no dovoljna količina vode i „snack” koji dobijete netom nakon darivanja, vratit će vas u život. Mučninu najčešće osjete mlađi ljudi niže tjelesne mase. Osjećat ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok i popijete vode.

Darivanjem krvi darujemo život i ljubav

Nacionalni dan darivatelja krvi: Darivanjem krvi darujemo život i ljubav

Naime, na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog...

SAZNAJTE VIŠE
  1. 10. Ima dovoljno darivatelja

Nažalost, i ovdje je riječ o mitu. Prema navodu HZTM-a, u Hrvatskoj krv daje 3,8% stanovništva, odnosno prikupi se 38 doza na 1000 stanovnika. U odnosu na druge europske zemlje, ovo je poražavajući postotak. Švicarska prednjači s 9,7% stanovnika na 100 stanovnika. Problem je uglavnom u tome što, čak i kada se netko i odluči za davanje krvi, često bude odbijen. Čak 10% darivatelja se odbije tijekom pregleda.

Biti darivatelj je privilegija, ali i odgovornost prema bolesniku. Uzmite u obzir navedene mitove te, ako osjećate želju za darivanjem krvi, skupite snagu jer možda baš vi nekoj anonimnoj osobi spasite život. Nije li to najljepša gesta?

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button