Čak trećini stanovništva manjka željezo – a vama?

Željezo je jedan od najvažnijih mikroelemenata u našem organizmu. Njegov nedostatak uzrokuje slabokrvnost, odnosno anemiju i smatra se da je njome pogođena gotovo trećina svjetskog stanovništva. Anemija se naziva sideropenična, a naziv dolazi od grčke riječi síderos, što znači željezo. Kad se iscrpe zalihe željeza, simptomi su umor, bezvoljnost, oslabljeni apetit, smanjena tjelesna snaga i otpornost organizma.

Čemu služi željezo?

U tijelu muškarca nalazi se do 3,5 g željeza, a u tijelu žene do 2,45 g i otprilike 70 posto ga je vezano u hemoglobinu. Hemoglobin je bjelančevina, crveni pigment u eritrocitima koji prenosi kisik do tkiva i tada se naziva oksihemoglobin te odvodi ugljikov dioksid i tada se naziva karbaminohemoglobin.

I kisik i ugljikov dioksid upravo se vežu na atom kisika u hemoglobinu. Ostali dio željeza nalazi se u mioglobinu, proteinu mišića u kojem također sudjeluje u prijenosu kisika te u nekim enzimima. Mali dio željeza vezan u obliku transferina cirkulira tijelom. A trenutačni višak pohranjuje se u stanicama koštane srži, jetre, slezene i drugim parenhimskim stanicama, kao rezervno željezo u obliku feritina i hemosiderina.

Rezervno željezo aktivira se pri krvarenju ili velikim i naglim potrebama organizma za željezom. Osim za prijenos kisika, željezo je uključeno i u procesu rasta, enzimatske reakcije potrebne za sintezu DNK, za procese reprodukcije, cijeljenja rana te u imunosnim reakcijama.

Izvori željeza u hrani

Željezo dobivamo hranom u kojoj može biti u dva različita oblika:

• hem željezo iz hemoglobina i mioglobina, odnosno iz mesa i ribe, i to je fero-željezo (2+ željezo) vezano na proteine te
• ne-hem željezo iz biljaka koje je feri-željezo (3+ željezo) vezano u anorganskim spojevima.

Hem željezo iz mesa i ribe se znatno bolje apsorbira, što znači da su te namirnice bolji izvori željeza jer se iz biljnih namirnica tek treba reducirati u 2+ željezo da bi se apsorbiralo. A i često u biljnim namirnicama postoje drugi spojevi koji sprečavaju apsorpciju ionako teže iskoristivog željeza.

Najbolji izvor željeza je crveno nemasno meso, a apsorpcija će se povećati smanjenjem unosa kalcija (mliječnih proizvoda), kofeina i teina (kave i čaja) te fitata (biljnih spojeva koji se posebno nalaze u vlaknima) te povećanjem unosa vitamina C.

Kako se otkriva manjak

S obzirom na postojanje određenih rezervi željeza u organizmu, simptomi se javljaju tek kad se potroše te rezerve. A osim sideropenične anemije niz je drugih stanja povezan s manjkom željeza. Stoga za postavljanje dijagnoze treba pratiti nekoliko parametara u nalazu krvi. A to su vrijednosti samog željeza, feritina kao rezerve željeza, TIBC i UIBC kao transportne proteine željeza i, naposljetku, razinu hemoglobina.

Iako su najprepoznatljiviji simptomi stalan umor ili nedostatak zraka (kratak dah), osoba s manjkom željeza može osjećati i vrtoglavicu, smanjenu koncentraciju, slabost mišića, česte glavobolje ili može imati blijedu kožu, krhke nokte i pojačan gubitak kose. Zbog slabijeg imuniteta mogu se pojaviti ranice u ustima ili na jeziku te češće viroze.

Uzroci manjka željeza

Manjak željeza u organizmu ponajprije nastaje zbog nedostatnog unosa hranom, potom zbog gubitka krvi, nedostatka želučane kiseline, nedostatne proizvodnje hemoglobina, ali i povećanih potreba u vrijeme rasta i razvoja, trudnoće i dojenja.

Dnevni gubitak željeza kod muškarca iznosi u prosjeku 1 mg u dvadeset i četiri sata, a kod žene oko 2 mg.  Žene znatno više gube željezo od muškaraca zbog krvarenja tijekom menstruacije te njegova povećanog trošenja u trudnoći i dojenju.

Izbor dodataka prehrani

Kako bismo spriječili nastanak manjka željeza ili nadoknadili izgubljeno, treba povećati unos namirnica bogatih tim mikroelementom. No nerijetko to nije dovoljno te treba posegnuti za dodacima prehrani. Pri izboru treba zatražiti stručni savjet ljekarnika. Naime, neki pripravci sadrže željezo u obliku koji izaziva neugodne nuspojave, najčešće težinu i bol u želucu, mučninu i zatvor.

Potrebna količina željeza za odrasle muškarce iznosi 1 mg, a za žene u generativnoj dobi oko 2 mg. Dnevni obroci morali bi sadržavati 12 do 15 mg željeza jer se iz hrane resorbira otprilike 10 posto željeza.