Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiSrčane aritmije u mlađoj populaciji: Zašto ih danas ima više nego ikad?
Srčane aritmije predstavljaju poremećaje u radu srca koji nastaju zbog promjena u njegovoj električnoj aktivnosti. Iako srce neprestano kuca zahvaljujući precizno usklađenom električnom sustavu, različiti vanjski i unutarnji čimbenici mogu taj ritam poremetiti. Razumijevanje načina na koji srce stvara i provodi električne impulse ključno je za shvaćanje uzroka aritmija, ali i utjecaja stresa, adrenalina i suvremenog načina života na zdravlje srca.
- Kako srce zapravo kuca: električna struja života
- Prirodni električni centar srca
- Provodni sustav i savršena sinkronizacija
- Utjecaj adrenalina i stresa
- Zašto ne nastaje kaos u radu srca?
- Ekstrasistole i poremećaji ritma
- Moderna svakodnevica i rizik za srce
- Fiziološko i patološko ubrzanje srca
- Nekad i danas: lekcija umjerenosti
- Život u ravnoteži – temelj zdravog srca
Kako srce zapravo kuca: električna struja života
Srce se ne kontrahira zato što „želi“, nego zato što mora. A mora zato što kroz njega prolazi struja koja potiče kontrakciju srčanog mišića. Često se postavlja pitanje: otkud struja u srcu i kako ona „ne pobjegne“ u tom vlažnom okruženju? No, zar i raža u moru, također u vlažnom mediju, isto može pecnuti strujom?
Zašto mi srce neugodno lupa prije spavanja ili odmah nakon buđenja?
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Prirodni električni centar srca
U desnoj pretklijetki postoji posebna skupina stanica koja ima sposobnost stvaranja i odašiljanja električnih impulsa. Membrane tih stanica omogućuju ulazak pozitivno nabijenih iona (natrija, kalija i kalcija) u njihovu unutrašnjost. Kada se stanice „prepune“ pozitivnim ionima, oni se izbacuju, pri čemu nastaje električna iskra. Ta skupina stanica čini centar vodič električne aktivnosti srca, poznat kao sinus atrijski čvor.
Provodni sustav i savršena sinkronizacija
Električni impuls koji nastaje u sinus atrijskom čvoru širi se provodnim sustavom, koji se poput kablova razgrana u mnoštvo sitnih niti po desnoj i lijevoj pretklijetki te klijetkama. Kada električna struja dosegne srčani mišić, on se kontrahira i izbacuje krv iz svoje šupljine.
Zanimljivo je da električni impuls, iako putuje različitim dužinama, stiže u sve dijelove srca u točno određeno vrijeme. Najprije se kontrahiraju pretklijetke i ispune klijetke krvlju. Isti električni impuls tada nakratko „pričeka“ u provodnom sustavu, a zatim aktivira klijetke, koje izbacuju krv u krvne žile.
Utjecaj adrenalina i stresa
Od cijelog provodnog sustava, samo sinus atrijski čvor pod utjecajem je simpatičkog živčanog sustava, odnosno adrenalina. Kada, primjerice, osjetimo strah (poput bijega pred psom), razina adrenalina naglo raste, ubrzava srčani ritam i povećava količinu krvi izbačene u jednom otkucaju. To osigurava bolji dotok krvi u mišiće i omogućuje brzu reakciju.
U normalnim okolnostima, srčani ritam je stabilan i prilagođen fizičkoj i psihičkoj aktivnosti, bez poremećaja ritma – bez aritmija.
Zašto ne nastaje kaos u radu srca?
Svaki dio provodnog sustava, i u pretklijetkama i u klijetkama, ima sposobnost stvaranja električne iskre. Logično se nameće pitanje: zašto tada ne dolazi do kaosa i kako to da srce kuca ritmično (u pravilnim vremenskim razmacima)?
Odgovor je jednostavan: svi ti potencijalni centri sporiji su od sinus atrijskog čvora i nisu pod utjecajem adrenalina. Sinus atrijski čvor proizvodi impulse brže od svih drugih i svaki njegov impuls „briše“ one koji su se eventualno pripremali u drugim dijelovima provodnog sustava. Ta se precizna igra ponavlja tijekom cijelog života.
Ekstrasistole i poremećaji ritma
U stanjima intoksikacije kofeinom, nikotinom, energetskim pićima, alkoholom ili drogama, pojedini električni impulsi mogu se „probiti“ i izazvati izvanrednu (obično preuranjenu) kontrakciju srčanog mišića – ekstrasistolu. Ona može potjecati iz pretklijetki ili klijetki, što se prepoznaje na EKG-u.
Ekstrasistole mogu biti rijetke ili vrlo česte, pojedinačne, u parovima ili u salvama, a njihova učestalost procjenjuje se 24-satnim snimanjem EKG-a (Holter).
Moderna svakodnevica i rizik za srce
Današnji način života, obilježen pretjeranom upotrebom računala, mobilnih telefona i elektroničkih uređaja, značajno utječe na mlade. Dugotrajno korištenje uređaja, često do kasno u noć, dovodi do nenaspavanosti, umora i povećanog stresa.
Povećan stres podiže razinu adrenalina, koji ne samo da ubrzava rad srca, već i povećava rizik od srčanih aritmija. Nedostatak roditeljske kontrole, zbog ubrzanog načina života, dodatno pogoršava problem.
Fiziološko i patološko ubrzanje srca
Važno je razlikovati ubrzanje srčane frekvencije tijekom fizičkog napora, što je normalno i zdravo, od ubrzanja koje nastaje u stanju nelagode, stresa i tjeskobe, što predstavlja patološko stanje.
Nekad i danas: lekcija umjerenosti
U prošlosti nije bilo mobilnih telefona, energetskih pića ni moderne tehnologije u današnjem obliku. Djeca su bila dio obitelji, imala su obveze, odlazila na počinak na vrijeme i u školu dolazila odmorena. Stres je bio manji, a očekivanja realnija.
Danas je sve manje stvarne komunikacije, druženja i razgovora. Čak i kada ljudi sjede zajedno, često svatko gleda u svoj ekran.
Život u ravnoteži – temelj zdravog srca
Tko uspije djecu odgojiti u stabilnoj obitelji, bez poroka, uz umjereno korištenje tehnologije i zdrave navike, poštedjet će ih mnogih stresova, ali i poremećaja srčanog ritma. Srce ne voli krajnosti – ono najbolje funkcionira u mjeri, ravnoteži i miru.