Srce i krvne žile - 26. svibnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Srčane bolesti u paru: najčešći komorbiditeti 

Organskih je sustava u tijelu više i međusobno su povezani, pa tako bolest gotovo svakog organa povlači za sobom rizik obolijevanja srca

Srčane bolesti u paru - najčešći komorbiditeti

Srce je samo jedan od organa u tijelu. A samo skladan rad svih organa u tijelu omogućava preživljavanje. Bolest jednog organa može ugroziti život, direktno ili indirektno preko oštećenja drugog organa važnog za preživljavanje.

Neugodno „preskakanje“ srca: koji su uzroci i trebamo li se zabrinuti?

Posljedice povišenog krvnog tlaka

Tipičan primjer takve povezanosti je povišen krvni tlak i ugroženost srca. Povišen krvni tlak najčešće nastaje zbog aterosklerotskih promjena na arterijama čineći ih manje elastičnima, kao i promjene na bubrezima koje donosi starija životna dob. Povišen krvni tlak opterećuje srce, jer krv mora izbacivati iz lijeve klijetke nadvladavši tlak krvi u aorti (najvećoj arteriji u tijelu koja se nadovezuje na lijevu klijetku). Nadvladati tako povišen krvni tlak u aorti, može samo snažan i s vremenom zadebljan mišić lijeve klijetke. Neliječen, povišeni krvni tlak danonoćno opterećuje srce i pod tim opterećenjem hipertrofira (zadeblja) srčani mišić.

To je isto kao kada mlad čovjek, upornim vježbanjem u teretani, značajno ojača svoju muskulaturu do razine da mu se na plaži svi dive, a ponekad i preko toga. Problem je u tome što hipertrofiju srčanog mišića ne prati odgovarajuća mreža sitnih arterija i kapilara u njemu. Uz to, povišen krvni tlak oštećuje i arterije koje dovode krv iz aorte u srčani mišić (lijeva i desna koronarna arterija i njihovi ogranci). Na njima nastaju aterosklerotski plakovi koji sužavaju njihov lumen te ometaju protok arterijske krvi koja srčanom mišiću nosi kisik i hranjive tvari. I evo nas već na koronarnoj bolesti.

Infarkt srčanog mišića

Ako se povišenom krvnom tlaku pridruže i drugi rizični čimbenici za koronarnu bolest, što je vrlo često, kao što su šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, debljina, pušenje i sjedilački način života, udruženi snažno potenciraju rizik za nastanak koronarne bolesti i infarkta srčanog mišića. Zadebljan i „slabo hranjen“ srčani mišić ima daleko veću učestalost infarkta srčanog mišića od onoga koji nije zadebljan i koji ima dobar dotok krvi.

Nakon infarkta odumire dio srčanog mišića čija se je arterija začepila i prestala ga opskrbljivati krvlju. Ako osoba preživi infarkt, na mjestu odumrlog srčanog mišića nastaje vezivno tkivo „kao zakrpa“ koja nema sposobnost kontrakcije i ne pridonosi izbacivanju krvi iz srca. Stoga srčani mišić nakon infarkta obično ima smanjen izbačaj krvi iz klijetke, u odnosu na stanje prije infarkta.

Napominjem da infarkt češće zahvaća lijevu klijetku, no može nastati i u desnoj klijetki koja krv izbacuje u plućnu arteriju (koja vensku krv sa periferije odvodi u pluća, gdje će izdisanjem biti izbačen ugljični dioksid, a udisajem preuzeti kisik iz udahnutog zraka).

Aterosklerotske promjene se dešavaju u većim koronarnim žilama, na površini srca, ali i njihovim sitnim ograncima koji s vanjske površine srca „zaranjaju“ u sam srčani mišić (mikro cirkulacija).

Srčana dekompenzacija

Začepljenje i onih najsitnijih ogranaka koronarnih arterija daju mikro infarkte srčanog mišića s posljedičnim prožimanjem srčanog mišića vezivnim tkivom. Ranije je već naglašeno da vezivno tkivo nema sposobnost kontrakcije. Srčani mišić koji je slabo opskrbljen krvlju, kako onaj s većim ožiljkom, tako i onaj s puno sitnih ožiljaka u sebi, nema snagu za normalno izbacivanje krvi iz klijetke. Dolazi do srčane dekompenzacije (popuštanja srca kao pumpe). Ako popusti lijeva klijetka, dolazi do zastoja krvi u plućima s osjećajem nestašice zraka, najprije pri naporu, a kod uznapredovale bolesti i u mirovanju.

Popuštanje desne klijetke dovodi do naticanja obje noge, bolova pod desnim rebrenim lukom (zbog zastoja krvi u jetri, posljedičnog povećanja jetre te rastezanja njene kapsule koja je snabdjevena osjetnim živčanim vlaknima). Uz to, može doći do pojave slobodne tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) i do nabreknuća vena na vratu čak i u sjedećem položaju, a još izraženije u ležećem položaju.

Poremećaji srčanog ritma i provođenja električnog impulsa

I infarkt i dekompenzaciju srca prate poremećaji srčanog ritma i provođenja električnog impulsa, a pravilna električna aktivnost je neophodna za pravilan rad srca.

I infarkt srčanog mišića i dekompenzacija srca i aritmije, smanjuju kvalitetu života i izravno ga ugrožavaju. Evo od kud smo pošli i do kuda smo došli! Naoko banalna i često olako shvaćena i zanemarena bolest kakva je hipertenzija (povišen krvni tlak) može nam ugroziti život. Naravno, uz povišen krvni tlak često ide i moždani udar, no kako je ovdje riječ o bolesti srca, ta se komplikacija povišenog krvnog tlaka neće elaborirati.

Što još ugrožava srce?

  • Hiperlipidemija (povećane masnoće u krvi), osobito LDL kolesterola (kolesterola male gustoće), vode češćem stvaranju aterosklerotskih plakova u arterijama koje krvlju opskrbljuju srčane strukture i izravno utječu na smanjen protok u njima. A dalje se događa ono što je ranije opisano.
Hipertenzija i hipertenzivna bolest srca

Hipertenzija i hipertenzivna bolest srca

Dugotrajna neliječena hipertenzija dovodi do zadebljanja srčanog mišića i promjena koje dovode do niza tegoba te skraćuju životni vijek.

SAZNAJTE VIŠE
  • Hipertireoza (pojačana funkcija štitnjače) ima velik utjecaj na srčani ritam: izaziva tahikardiju (podiže frekvenciju srca preko 100/min) i uzrokuje aritmije. Mogu se javiti ekstrasistole (što bolesnici osjećaju kao „preskakanje srca“), ali i mnogo opasnija fibrilacija atrija. U fibrilaciji atrija je potpuno nepravilan rad srca i često ju prati stvaranje ugrušaka u srcu s posljedičnim moždanim udarom (kada iz srca otkinuli ugrušak zaglavi u arteriji mozga i začepi je). Zato taj poremećaj ritma zahtjeva antikoagulantnu terapiju (terapiju protiv zgrušavanja krvi). Kako bi se smirila hipertireoza, potrebno je primijeniti jedan od sljedećih oblika liječenja: medikamentozna terapija, operativno odstranjenje dijela ili cijele štitnjače ili primjena radioaktivnog joda. Izbor ovisi o promjenama u štitnjači i o dobi bolesnika.
  • Zatajivanje bubrega s uremijskim perikarditisom (upalom srčane ovojnice), pa metastaze malignih tumora u srce ili u srčane ovojnice i dalo bi se nabrojati još toga, ali i iz prikazanog vidimo kolika je povezanost organa i organskih sustava u tijelu, te kako jedna bolest povlači za sobom i srčane probleme.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button