Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiSrce pod stresom: kako ga adrenalin opterećuje i ugrožava njegovo zdravlje?
Kronični stres potiče lučenje adrenalina koji utječe na srce i remeti njegov ritam. Dugotrajno opterećenje može iscrpiti srčani mišić te povećati rizik od aritmija i drugih srčanih tegoba. Jesu li vam hladne šake i stopala?
Srce je organ koji neprestano radi tijekom cijelog života, danju i noću, bez prestanka. Kuca različitim intenzitetom, ovisno o fizičkom i psihičkom naporu. Ta različitost u intenzitetu se prezentira u različitom broju otkucaja u minuti, kao i s različitom količinom krvi izbačenom u krvne žile.
Broj otkucaja u minuti nazivamo srčanom frekvencijom, koja je u mirovanju i tijekom sna niža od one u fizičkom ili psihičkom naporu.
Normalna frekvencija srca odrasla čovjeka u mirovanju je između 60 i 100/min. Kod dobro treniranih ljudi u mirovanju, a osobito u snu, frekvencija srca zna biti ispod 50/min. No u fizičkom i psihičkom opterećenju puls raste i preko 160/min. Adekvatna srčanoj frekvenciji je i količina izbačene krvi iz srca u krvne žile. Tako srce odraslog čovjeka u mirovanju izbaci oko 5 litara krvi u minuti. Kod dobro treniranih sportaša u najvećem naporu količina izbačene krvi iz srca u krvne žile iznosi čak 25 litara u minuti.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kad smo „napunjeni“ adrenalinom…
Kako srce podiže broj otkucaja i kako povećava količinu krvi koju izbaci u krvne žile u jedinici vremena (recimo u minuti)?
Centar vodič koji se nalazi u desnoj pretklijetki i čiji električni impuls aktivira srčani mišić na kontrakciju, osjetljiv je na podražaj adrenalinom. Drugi dijelovi provodnog sustava, električni kablovi i njihovi sitni ogranci, nisu osjetljivi na njegov utjecaj.
Tako adrenalin, koji se luči u većem fizičkom naporu i za vrijeme stresa podiže srčanu frekvenciju, a utječe i na snagu srčane kontrakcije. Ukupni učinak je povećanje srčane frekvencije i povećanje količine izbačene krvi iz srca u krvne žile. Naravno, to opterećuje srce, osobito ako traje duže vrijeme.
Kako ćemo prepoznati osobe koje su u kroničnom stresu?
Hladne šake i stopala
Osobe koje su u kroničnom stresu imaju stalnu neuobičajenu centralizaciju krvi. Mlade se osobe znaju tužiti da imaju lošu cirkulaciju jer su im stalno hladne šake i stopala (bez obzira na vanjsku temperaturu). Kliničkim pregledom i dopplerom se nađe uredan protok krvi kroz arterije ruku i nogu, no oni ipak osjećaju hladnoću. O čemu je riječ?
Adrenalin, čije su razine povišene u osoba pod kroničnim stresom, sposoban je zatvoriti sitne arterije prije kapilara (arteriole) u koži. Tako se centralizira dosta krvi jer je koža velik organ pa može odvući dosta krvi kada arteriole nisu zatvorene, odnosno, može centralizirati puno krvi kada su zatvorene. To ima svoju svrhu jer, primjerice, kada nas potjera susjedov pas, nije nam važno koliki je protok krvi kroz kožu i jesu li nam hladne šake i stopala, nego je bitno koliko je krvi u mišićima i kako brzo možemo pobjeći.
Osobama koje su u kroničnom stresu i koje imaju hladne šake i stopala savjetujem da vikendom, kada su opuštene, odmah ujutro nakon buđenja popipaju šake i stopala te će utvrditi da su tople. Obično mi uzvrate da je to zato što su se tijekom noći pokrili pokrivačem, a ja im potom predložim da tijekom noći pokriju ciglu i vidjet će da će ujutro ona i dalje biti hladna. Pokrivač, naime, ne grije već samo čuva toplinu tijela koja nastaje metaboličkim procesima.
Kronični stres sa stalnom centralizacijom krvi volumno opterećuje srce i ne dopušta mu ležerniji rad tijekom većeg dijela dana. Ako stres traje dugo, tjednima, mjesecima i godinama, to opterećuje srce.
Srčane aritmije
Uz to, pod stresom i višom razinom adrenalina česte su srčane aritmije, kako one s porijeklom iz pretklijetki, tako i one s porijeklom iz klijetki. Poremećaj srčanog ritma smanjuje efikasnost srca kao pumpe. Naime, ekstrasistole koje se jave vrlo blizu prethodnog srčanog otkucaja nisu efikasne kao normalan srčani otkucaj; izbacuju malo ili vrlo malo krvi. Srce se prije ekstrasistole nije stiglo napuniti krvlju, otkucaj tako dođe na malo punjenje srca, pa je i izbačaj krvi skroman.
Koronarna bolest
Znamo da je stresan način života ujedno i rizični čimbenik za nastanak koronarne bolesti (suženja koronarnih arterija koje svojim krvlju donose kisik i hranjive tvari srčanom mišiću). U slučaju kroničnog stresa srce je pod opterećenjem adrenalina i slabijeg dotoka krvi kroz koronarne arterije, što mu sigurno smanjuje učinkovitost rada i skraćuje životni vijek.
Uvedite promjene na vrijeme
Osoba pod kroničnim stresom svakako bi morala nešto u životu promijeniti, posebno ono što joj najviše smeta. Je li to posao, sredina u kojoj boravi, najbitnije je da se iz toga makne. U slučaju da ništa nije u stanju promijeniti (a svakako isti savjet vrijedi za sve), treba se rekreativno baviti tjelesnom aktivnošću jer je to jako dobar odgovor na stres.
U slučaju većeg broja ekstrasistola kao lijek se daju beta blokatori koji štite srce od adrenalina i tako imitiraju smanjenje stresa.