Zdravlje > Srce i krvne žile

LDL kolesterol: Što znači „loš kolesterol“ i zašto je važan za srce?

Povišena razina LDL-kolesterola jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Iako je kolesterol neophodan za normalno funkcioniranje organizma, njegov višak u krvi može se godinama nakupljati u stijenkama arterija. Zato je važno znati što znače vrijednosti LDL-kolesterola, kako ih možemo držati pod kontrolom i kada je potrebno liječenje lijekovima.

LDL kolesterol
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što je kolesterol i koja je njegova uloga u organizmu?
  2. Koja je razlika između LDL i HDL kolesterola?
  3. Kako povišeni LDL-kolesterol oštećuje krvne žile?
  4. Kako sniziti LDL-kolesterol?
  5. Kada su potrebni lijekovi za snižavanje kolesterola?
  6. Koje su ciljne vrijednosti LDL-kolesterola?
  7. Zaključno

Što je kolesterol i koja je njegova uloga u organizmu?

Dislipidemija ili povišena razina masnoća u krvi prepoznata je kao važan čimbenik u razvoju ateroskleroze i neke od njenih kliničkih manifestacija poput moždanog ili srčanog udara. Postoje dvije glavne skupine masnoća, kolesterol i trigliceridi.

Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti jer se radi o tvari koja je sastavni dio svake stanice tijela. Iz kolesterola nastaje više važnih hormona poput ženskih i muških spolnih hormona. On je neophodna tvar za normalno funkcioniranje organizma, zato uvijek mora biti na raspolaganju, a količina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti samo o njegovom unosu hranom. Zato se kolesterol stvara i u tijelu, a glavno mjesto gdje nastaje je jetra.

Visok kortizol ili kronični stres? Kako prepoznati razliku

Koja je razlika između LDL i HDL kolesterola?

Kolesterol se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama. Osim ukupnog kolesterola, najvažnije njegove frakcije su LDL i HDL čestice.

LDL-čestice (čestice niske gustoće, engl. low-density lipoprotein) prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe. Sadrže kolesterol koji se naziva “lošim kolesterolom” jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila.

HDL-čestice (čestice visoke gustoće, engl. high-density lipoprotein) nazivaju se “čistačima”, a kolesterol iz njih “dobrim kolesterolom”. One odnose suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i viša razina HDL- kolesterola u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Kako povišeni LDL-kolesterol oštećuje krvne žile?

Problem nastaje kada je količina LDL- kolesterola dugotrajno previsoka u organizmu, poglavito ako su udruženi i drugi značajni čimbenici rizika poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti i povišenog tlaka. Tada godinama dolazi do nakupljanja i odlaganja masnoća u stijenci i oštećenja normalne funkcije krvne žile te razvoja aterosklerotskih plakova.

Kada u krvi ima previše LDL čestica, one s vremenom prodiru duboko u unutrašnji sloj stijenki arterija. Tamo podliježu procesu koji se zove oksidacija (slično kao što metal hrđa na zraku). Naše tijelo prepoznaje te oksidirane čestice kao strano tijelo i šalje obrambene stanice da ih uklone. Rezultat te borbe je stvaranje upale i nakupljanje tvrdih, masnih naslaga koje nazivamo plak. Ateroskleroza ili otvrdnuće krvnih žila razvija se desetljećima kroz nekoliko faza:

Sužavanje žila: Kako plak raste, unutrašnjost arterije postaje sve uža. Krv teže prolazi, zbog čega srce mora raditi znatno jače kako bi pumpalo krv, što izravno podiže krvni tlak.

Smanjen dotok kisika: Ako su djelomično začepljene, arterije hrane srčani mišić, srce ostaje bez dovoljno kisika i hranjivih tvari. To se manifestira kao jaka bol ili pritisak u prsima, stanje poznato kao angina pektoris.

Najteža krajnja posljedica uznapredovale ateroksleroze je srčani i moždani udar.

Kako sniziti LDL-kolesterol?

Osnove preporuka o prehrani podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti hranom poput izbjegavanja punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirnica koje su bogate kolesterolom poput žumanjka jajeta, iznutrica, kobasica, svinjetine itd.

Nasuprot tome, treba konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenom količinom mliječne masti, jesti više voća i povrća, hranu koja sadržava vlakna (žitarice, crni kruh), ribu, perad i dr. U praksi se učinak dijetetskih mjera često precjenjuje. Uz adekvatno pridržavanje preporučenih mjera, prosječno se može očekivati sniženje ukupnog i LDL- kolesterola za 10 do najviše 20 %.

Kada su potrebni lijekovi za snižavanje kolesterola?

Odluka o uvođenju lijekova ne ovisi samo o jednoj vrijednosti LDL-kolesterola. Liječnik procjenjuje ukupni kardiovaskularni rizik, uzimajući u obzir dob, krvni tlak, pušenje, šećernu bolest, postojeće bolesti srca i krvnih žila, obiteljsku anamnezu i druge čimbenike.

Ako nakon tri mjeseca dijete ne dođe do normalizacije nalaza, a rizik za razvoj srčanog ili moždanog udara je visok, tek tada će se liječnik u većini slučajeva odlučiti za propisivanje nekog od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.

Treba istaknuti da nakon što se primjenom lijeka normaliziraju vrijednosti masnoća, nikako ne treba prekidati liječenje, već eventualno, i to tek nakon duljeg vremena, modificirati dozu lijeka jer bi prestankom liječenja, razina masnoća u krvi ponovno vrlo brzo narasla!

Važno je znati da lijek nikako ne zamjenjuje dijetu i redovitu tjelesnu aktivnost već ih se treba pridržavati i provoditi simultano i ustrajno uz redovito uzimanje lijeka.

Postizanjem preporučenih vrijednosti «lošeg», LDL- kolesterola, značajno se smanjuje rizik obolijevanja od infarkta srca.

Tzv. ciljne vrijednosti LDL-kolesterola ovise o procijenjenom riziku od obolijevanja i smrti od srčanožilnih bolesti za svaku pojedinu osobu.

LDL kolesterol

Koje su ciljne vrijednosti LDL-kolesterola?

Ciljne vrijednosti LDL-kolesterola ovise o procijenjenom riziku od obolijevanja i smrti od srčanožilnih bolesti za svaku pojedinu osobu.

Rizik dijelimo na nizak, umjeren, visok i vrlo visok te ovisno o tome, podešava se vrijednosti LDL-kolesterola. Njegov raspon se kreće od < 3 mmol/L za osobe niskog do < 1,4 mmol/l za osobe s vrlo visokim srčanožilnim rizikom.

Zaključno

LDL-kolesterol jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Budući da povišene vrijednosti često ne uzrokuju nikakve simptome, važno je redovito kontrolirati masnoće u krvi i na vrijeme reagirati. Uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i, prema potrebi, odgovarajuća terapija mogu značajno pridonijeti snižavanju LDL-kolesterola i očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.