Zdravlje > Pubertet

Kako prehrana može pomoći rješavanju problema s aknama

Pubertet i adolescencija osjetljiva su razdoblja razvoja osobnosti. Mladima je neizmjerno važno što okolina o njima misli, a akne mogu jako utjecati na samopouzdanje

pubertet akne zdrava prehrana
PREGLED SADRŽAJA
  1. Hrana koja potencira pojavu akni
  2. Smirivanje upalnih procesa
  3. Policistični jajnici     
  4. Pretilost
  5. Primjer jelovnika

Kako je pri upoznavanju važan prvi dojam i nikome nije svejedno kako izgleda, lice prekriveno aknama mladima posebno teško pada. Negativno utječe na njihovo samopouzdanje, osobni rast, pa čak i na uspjeh u školi. Srećom, poboljšanje prehrambenih navika doprinosi rješavanju ovog problema.

Epidemija debljine među djecom: kako spriječiti metabolički sindrom

Hrana koja potencira pojavu akni

Iskustva s aknama ima više od 80% mladih na Zapadu. Pojavu akni podupire izraženija proizvodnja sebuma i aktivnost spolnih hormona, a nerijetko dolazi i do kolonizacije bakterijama. Nadalje, ovim problemima doprinosi visokoprerađena gotova i polugotova hrana, posebno ona s dodanim šećerom kao što su gotovi sokovi i žitarice za doručak, čokolada, keksi, kolači, bijeli kruh, pekarski proizvodi od lisnatog i prhkog tijesta i slično.

Razlog je što takva hrana potiče lučenje inzulina, a on pak doprinosi pojavi akni. Činjenica je kako visokoprerađena hrana bogata dodanim šećerima čini gotovo polovicu energetskog unosa djece i mladih na Zapadu, pa stoga niti ne čudi da mnogi od njih pate od akni. S druge pak strane, kod Eskima akni gotovo i nema.

U nekim slučajevima i mlijeko može doprinijeti pojavi akni. Iako se ne radi o visokoprerađenoj namirnici, ipak potiče izraženije lučenje inzulina.

Smirivanje upalnih procesa

Akne često prate neugodne i ružne upale potencirane izraženom prisutnošću omega-6, zasićenih i trans masnih kiselina u prehrani. Primjer su margarin, maslac i hrenovke te krafne i piroške.

Nasuprot tome, upalne procese na koži smiruje hrana protuupalnog karaktera: srdele, šaruni, plavice, tuna, palamida, inćuni i druga plava riba bogata omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline prisutne su i u slatkovodnoj ribi. Primjer je šaran. Protuupalno djelovanje imaju još resveratrol (iz brusnica, grožđa i borovnica), kurkumin (iz kurkume), genistein (iz soje) i silimarin (iz artičoka, kurkume i korijandera). Svakako je korisnije jela začinjati aromatičnim biljkama nego u njih stavljati gotove dodatke jelima.     

Policistični jajnici     

Akne su česta pojava kod policističnih jajnika, tegobe koju karakterizira povišena razina muških spolnih hormona i inzulina, neosjetljivost stanica na inzulin, a nerijetko i debljina. Važno je reći kako sniženju razine muških spolnih hormona i liječenju policističnih jajnika pomaže normalizacija osjetljivosti stanica na inzulin i smanjenje tjelesne mase.

Pretilost

Rješavanje problema pretilost kod mladih ljudi uvelike doprinosi rješavanju problema s aknama. Značajnu podršku na tom putu nedvojbeno pruža obitelj. Gotovu i polugotovu hranu koja često sadrži dodane šećere, aditive, zasićene i trans masne kiseline treba isključiti iz prehrane, a u pripremi obroka prednost dati svježem voću i povrću, neprerađenim žitaricama te nemasnom mesu i ribi. Takva je prehrana korisna cijeloj obitelji. Osim što doprinosi rješavanju problema prekomjerne tjelesne mase i akni, pomaže i rješavanju problema neosjetljivosti stanica na inzulin, regulira koncentraciju glukoze, kolesterola i masnoća u krvi, normalizira krvni tlak, probavu i slične tegobe modernog čovjeka.

Poboljšanju prehrambenih navika treba se svojski predati jer je zdravlje najvrjednije što imamo. Zahtijeva to samo malo volje, truda i organizacije. Primjer je ovaj jelovnik.

Primjer jelovnika

Doručak: kuhano jaje, heljdin kruh i zeleni čaj

Užina: borovnice

Ručak: piletina u umaku od luka, mrkve, rajčica i paprike, kuhana riža, salata (radič začinjen maslinovim uljem i limunovim sokom)

Užina: jabuka

Večera: papaline, kuhani krumpir, kuhani špinat i kopriva začinjeni maslinovim uljem, paprom i češnjakom          

Autorica članka, dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja, autorica je i knjige „Prehrana mladih sportaša“.