Sinusna glavobolja: tipovi sinusitisa koji uzrokuju glavobolju i njihovo liječenje

Sinusogena („sinusna“) glavobolja je izraz za glavobolju obično lokaliziranu u području čela i/ili lica kojeg koriste mnogi pacijenti i liječnici. No, suprotno uvriježenom mišljenju, sinusogene glavobolje nisu tako uobičajene.

Glavobolje koje su posljedica sinusitisa ograničene su na manjinu pacijenata koji najčešće imaju akutni rinosinusitis. Većina ljudi koji imaju simetričnu čeonu ili sljepoočnu glavobolju, ponekad s okcipitalnom (stražnji dio glave) komponentom, ima glavobolju tenzijskog tipa. Jednostrane, epizodične glavobolje često su vaskularnog porijekla i vrlo često su to ipak migrene.

Migrenozne ili sinusogene glavobolje?

Kod migrene je dio simptoma vaskularni. Koegzistirajuća nosna začepljenost (nazalna kongestija) je posljedica vazodilatacije nosne sluznice koja je dio vaskularnog događaja. Korištenje nazalne endoskopije i radiološka obrada paranazalnih sinusa, unaprijedili su naše razumijevanje da takvi pacijenti pate od migrene, a ne od sinusogenih glavobolja.

Istraživanja koja su uključivala radiološku obradu su pokazala da kod velikog broja pacijenata s glavoboljom u području lica (posebice čela) nije nađena sinusogena infekcija koja bi uzrokovala takve bolove. Migrenozne smetnje koje su inače prisutne kod takvih pacijenata. Neke od tih smetnja, kao mučnina, osjetljivost na svjetlo (fotofobije) i zvukove (fonofobije) su iznimno rijetko prisutne kod pacijenata s rinosinusitisom.

Glavobolja kod akutne upale sinusa

Znanstveni radovi pokazuju kako su sinusogene glavobolje sa sumnjom na upalu sinusa kao uzrokom bola u području glave prečesto dijagnosticirane. Antibiotici kojima se liječi sinusitis (koji u tim slučajevima gotovo i ne postoji), prečesto su upotrebljavani. Nasuprot tome, akutna upala sfenoidnog sinusa se često previdi, a njezino neliječenje može imati i fatalne posljedice.

Razumijevanje i poznavanje dijagnoze akutnog i kroničnog rinosinusitisa te kriterija za dijagnozu glavobolje, od ključne je važnosti u odluci o daljnjoj obradi i liječenju takvih bolesnika.

Simptomi akutnog rinosinusitisa

Akutni rinosinusitis česta je bolest u populaciji, uzrokovana najčešće respiratornim virusima poput rinovirusa, virusa influence i parainfluence. Dođe li do bakterijske superinfekcije s H. influenzae, S. pneumoniae, M. catarrhalis ili kojim drugim čestim uzročnikom, javljaju se simptomi:

• povišena tjelesna temperatura,
• gnojni iscjedak iz nosa, vrlo često neugodnog mirisa,
• gubitak njuha, bolovi u području lica i glavobolja
• te opća malaksalost.

Jedan od ključnih elemenata u dijagnozi akutnog sinusitisa je i bol u licu, posebice između očiju, u području obraza i u području čela. Bol nastaje od količine sekreta koji ostaje zarobljen u području sinusnih šupljina i ne može se drenirati, a ponekad i zbog toksičnog učinka bakterijskih enzima i u sklopu općeg algičkog sindroma koji prati svaku infektivnu bolest.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se postavlja temeljem karakteristične povijesti bolesti i kliničkog pregleda (može se uzeti i bris za mikrobiološku dijagnozu uzročnika), a liječenje se sastoji od lavaže nosa fiziološkom otopinom, primjene dekongestivnih kapi, intranazalnih kortikosteroida i primjene antibiotske terapije.

U slučaju da glavobolja ne prestaje usprkos primjeni odgovarajuće antimikrobne terapije u dovoljno dugom periodu i ostale simptomatske terapije, pacijenta treba uputiti na ORL pregled te endoskopski pregledati nosne hodnike i ušća sinusa. U slučaju indikacije koju postavlja specijalist otorinolaringolog, potrebna je i dijagnostička obrada kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi se uklonila ili potvrdila sumnja na širenje bolesti izvan sinusa. Često upotrebljavan rendgen paranazalnih sinusa nepotrebna je pretraga koja potvrđuje sumnju na akutni sinusitis u slučaju zasjenjenja svih šupljina, ali ne daje informacije o mogućim komplikacijama, niti je korisna u slučajevima kroničnih sinusnih tegoba.

Kronični rinosinusitis kao uzrok glavobolje

Kronični rinosinusitis (CRS) je složen entitet koji se najčešće prezentira:

• nosnom opstrukcijom/začepljenosti nosa,
• curenjem nosa,
• bolovima ili pritiskom u području lica i
• smanjenim osjetom njuha (ili gubitkom njuha).

Ako navedeni simptomi traju 12 tjedana, govorimo o kroničnom rinosinusitisu. Vrlo je čest u populaciji; smatra se da 11% odraslih ima neki oblik kronične upale sinusa.

Pacijenti s kroničnim rinosinusitisom često opisuju osjećaj tupe boli u području između očiju, pritisak u licu (posebice pri naginjanju glave prema naprijed) te pritisak ili bol u čelu. Riječ je o bolovima i pritisku koji je posljedica nedreniranog sadržaja iz sinusa, začepljenosti sinusa i/ili začepljenosti nosnih šupljina polipima (dobroćudne promjene nastale u kroničnoj upali sluznice nosa i paranazalnih šupljina, vrlo često u astmatičara i osoba alergičnih na nesteroidne antireumatike).

Smatra se da je dijagnoza CRS-a povezana s deveterostruko većim rizikom za glavobolju od zdravih ljudi, a studije pokazuju da se simptomi glavobolje/boli i pritiska u licu značajno smanje nakon početka adekvatne terapije kroničnog rinosinusitisa, s nešto većim uspjehom kirurških metoda liječenja.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se postavlja temeljem podataka o simptomima bolesti, kliničkog pregleda i endoskopije nosa, a u slučaju duljeg trajanja tegoba (posebice usprkos adekvatnoj terapiji) potrebna je i detaljnija dijagnostička obrada, primjerice CT paranazalnih šupljina.

Liječenje kroničnog rinosinusitisa sastoji se od primjene intranazalnih sprejeva (kortikosteroida koji djeluju lokalno), nosnih lavaža (ispiranja fiziološkom i/ili hipertoničnom otopinom), a u određenim slučajevima indicirana je i rinosinusna kirurgija.