Gripa i prehlada - 16. rujna 2019.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Povišena temperatura – simptom, a ne bolest

Početkom nove školske godine najčešće brzo dolazi do znatnog povećanja broja prehlađenih, ali i „vrućih“ pacijenata. No povišena tjelesna temperatura simptom je koji upućuje na razne uzroke

povišena temperatura je simptom a ne bolest

Taman kad smo malo odahnuli od visokih temperatura zraka, mnogi od nas suočili su se s drugim problemom – povišenim temperaturama tijela. Nije rijetkost nakon povratka s godišnjeg odmora vratiti se bolestan. Aktivan odmor, putovanja, promjene vremenskih zona i slični stresovi (iako ovaj put željeni) mogu iscrpiti organizam pa on postaje osjetljiv na napade raznih mikroorganizama, u prvom redu – virusa.

Međutim, visoka tjelesna temperatura rijetko upućuje na blagu bolest koju poznajemo kao „običnu prehladu“. Najčešće prolazi bez temperature ili uz tek neznatno povišene vrijednosti na termometru.

U ranu jesen nastupa prava invazija virusa, u kojoj više od 200 različitih vrsta juriša na povratnike s putovanja. Boravak u zatvorenim prostorijama u koje se sklanjamo od vjetrovitog i kišnog vremena te provodimo sate i sate u bliskom kontaktu s drugima na poslu, u školi ili na fakultetu dodatno pogoduje njihovu širenju. Tako je već dobro poznata pojava da se u prvim tjednima nove školske godine masovno pune ambulante obiteljske medicine te se bilježe izostanci s nastave. Jedno od čestih pitanja vezanih uz virusne infekcije, pa tako i teže kliničke slike prehlade, svakako je kako sniziti povišenu tjelesnu temperaturu. Naime, povišena temperatura je simptom koji izaziva možda najveću zabrinutost.

Namjerno govorimo o simptomu jer vrućica to i jest – pojava koja je uglavnom prouzročena infekcijom, bilo da je riječ o virusima ili bakterijama. U iznimno rijetkim slučajevima vrućica je izazvana nekim drugim bolestima ili stanjima kao što je toplinski udar. Manje je poznato da i neki lijekovi, osobito psihijatrijski, mogu dovesti do povišene tjelesne temperature.

Povišena temperatura je simptom, a ne bolest

Najčešće infekcije koje izazivaju povišenu tjelesnu temperaturu su virusne, poput obične prehlade, no tada vrijednosti najčešće nisu visoke. Viroze uglavnom traju nekoliko dana i prolaze bez lijekova, uz odmor i opće potporne mjere. Pritom treba naglasiti da antibiotici ne mogu pomoći kod virusnih infekcija.

Vrućica je obično praćena nizom općih simptoma kao što su umor, glavobolja, opća slabost, znojenje, bolovi u mišićima i, ako ne pazimo na nadoknadu tekućine, dehidracija. Ipak, za neke infekcije imamo i specifične simptome, primjerice, kod streptokokne infekcije (gnojne angine) dolazi do jakih bolova pri gutanju, kod infekcije mokraćnih putova javljaju se pečenje pri mokrenju i bol u leđima. Općenito, ljudi različito podnose povišenu tjelesnu temperaturu pa na nju treba i različito reagirati. Naime, najugroženiji su mala djeca i starci te je pri pojavi povišene tjelesne temperature kod njih potreban veći oprez.

Što učiniti kada temperatura poraste?

Tjelesnu temperaturu možemo mjeriti različitim vrstama termometara, pri čemu treba istaknuti da su živini termometri, zbog mogućeg toksičnog djelovanja žive, povučeni iz prodaje.

Temperaturu možemo mjeriti na različitim mjestima i, ovisno o tome, normalne su vrijednosti:

  • ispod pazuha do 37,2 °C
  • pod jezikom do 37,5 °C
  • rektalno do 38 °C.

Visina temperature ne ukazuje na težinu bolesti. Vrlo visoke temperature, iznad 39,4 Celzijevih stupnjeva, dovode do pogoršanja općeg stanja, dehidracije, konfuzije, konvulzija (kojima su podložna djeca i kod niže tjelesne temperature) te gubitka svijesti.

Pri povišenju tjelesne temperature ne treba se odmah javljati liječniku nego je prije toga treba snižavati kod kuće. Treba poduzeti neke opće mjere – odjenuti laganu pamučnu odjeću, uzeti dosta tekućine, jesti lakšu hranu, tuširati se ili kupati. Ako je osoba nepokretna ili teško pokretna, treba je umotati u mokru plahtu. Nema nikakve svrhe stavljati obloge, osobito od krumpira, a oblozi od alkohola mogu biti opasni za djecu jer on ulazi u organizam i može dovesti do trovanja.

Ako opće mjere ne pomažu, potrebno je posegnuti za lijekovima. Uglavnom tu spadaju paracetamol i nesteroidni antireumatici, od kojih se najčešće koristi ibuprofen. Odlazak u hitnu medicinsku službu radi „dobivanja injekcije za snižavanje temperature“ potpuno je neprimjeren.

Povišena temperatura i izbor lijeka

Osobe koje imaju problema sa želucem prednost bi trebale dati paracetamolu. Treba naglasiti da nesteroidni antireumatici jednako loše utječu na želudac bez obzira na to uzimaju li se u obliku tableta, čepića ili se dobivaju injekcijama. S obzirom na to da paracetamol i nesteroidni antireumatici djeluju potpuno različito, kod vrlo uporne temperature mogu se koristiti naizmjence. Tako se tijekom dana češće mogu koristiti lijekovi za snižavanje temperature. Osobe koje su podložne alergijskim reakcijama trebale bi izbjegavati lijekove za snižavanje temperature koje sadrže nekoliko aktivnih tvari u jednoj tableti.
U većini slučajeva nije potrebno odmah ići liječniku zbog vrućice jer je izazivaju virusi, a bolest prolazi bez liječenja antibioticima. Ako temperatura traje tri i više dana, treba se javiti liječniku.

Ako pregledom i pretragama liječnik sa sigurnošću može utvrditi da je riječ o bakterijskoj infekciji, prepisat će antibiotik prema smjernicama koje je propisala struka.

Invazija virusa, naučite ih razlikovati: Što mi je? Prehlada ili gripa?

Običnu prehladu uzrokuje preko 200 različitih vrsta virusa. Odrasla osoba tijekom godine oboli prosječno 3 puta, a djeca 6-10...

SAZNAJTE VIŠE

Kada se treba javiti liječniku?

Postoje stanja i dob kada se odmah mora otići liječniku, pa čak i u hitnu medicinsku službu.

Dojenčad:

  • ako je dijete mlađe od tri mjeseca i ima rektalnu temperaturu višu od 38 °C
  • ako dijete ima između tri i šest mjeseci te ima temperaturu višu od 38,9 °C i izgleda neuobičajeno uznemireno ili letargično
  • ako novorođenče ima sniženu temperaturu nižu od 36,1 °C (zbog loše regulacije temperature novorođenčad češće imaju nižu nego povišenu temperaturu)
  • kod pojave osipa

Starija djeca:

  • ako je dijete mlitavo, tromo
  • ako ima jaku glavobolju praćenu povraćanjem
  • ako jako povraća i/ili ima proljev i bolove u trbuhu
  • kod pojave osipa

Odrasli:

  • ako dođe do konvulzija, poremećaja svijesti
  • kod bolova u trbuhu
  • ako bolesniku smeta svjetlo i ima iznimno jaku glavobolju
  • ako povraća bez prekida te je dehidrirao

Kod starijih osoba može doći do psihičkih poremećaja zbog dehidracije. Stoga je pri neuobičajenom ponašanju starije osobe potrebno paziti na dehidraciju koja može biti izazvana infekcijom.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama