Kada i kako odabrati slušni aparatić za djecu

Dobar sluh kod djeteta važan je za razvoj govora, razumijevanje jezika, posljedično shvaćanje, razvoj inteligencije i, općenito, snalaženje u društvu i u školi. Upravo zato je preporuka da se kod djece sluh korigira već iznad gubitka od 30 dB i to obostrano (za razliku od odraslih kod kojih se tolerira gubitak do 40 dB). Upravo zbog povezanosti sluha i razvoja govora uobičajeno je i da se kod djece s izraženijim govornim teškoćama uvijek ispita sluh. 

To nije uvijek jednostavno, posebice kod manje djece čije su reakcije slabo pouzdane ili kod djece s dodatnim teškoćama u razvoju koja slabo surađuju pri pregledu. U današnje vrijeme, osim audiometrije, postoje druge pretrage kojima se sluh može ispitati dok dijete spava. 

Kada je potreban slušni aparatić? 

Kod djece predškolske dobi uobičajena su blaža provodna oštećenja sluha vezana za povećane mandule, različite respiratorne infekcije, alergije i upale uha. Ove bolesti uglavnom ne ostavljaju trajne posljedice na sluh. Mogu se liječiti konzervativno, lijekovima (antibiotici, nosni sprejevi, lijekovi protiv alergije) ili, prema potrebi, operacijom mandula. Njihovim izlječenjem se obično i sluh vrati u normalu. 

No, drugačije je kod oštećenja sluha koja nastaju kao posljedica prirođenog ili ponekad naknadno stečenog oštećenja kojima je uzrok slabost osjetnih stanica u unutrašnjem uhu. Nagluhost je u ovom slučaju obično jača ili progresivna i ne može se liječiti lijekovima niti jednostavnom operacijom (u slučajevima potpunog gubitka sluha može se ugraditi umjetna pužnica). 

Takve nagluhosti korigiraju se slušnim pomagalom, s kojima dijete postiže dobru čujnost i lakše sudjeluje u komunikaciji. 

Vrste slušnih pomagala za djecu 

Klasično zaušno slušno pomagalo. Djeca najčešće koriste klasično zaušno slušno pomagalo. Ono se lako prilagođava pacijentima bilo koje dobi, a pogodno je i za vrlo malu djecu u prvim godinama života. Sva „tehnika“ nalazi se iza uha, a plastični umetak u ušnoj školjci izrađuje se individualno. Kako dijete raste, potrebno ga je mijenjati jer ušni umetak koji veličinom ne odgovara rezultira mikrofonijom, zujanjem aparata koje okolina čuje, smetnjama i lošim amplifikacijskim učinkom. Da se izbjegne osjećaj začepljenosti uha, kroz ušni umetak može se izraditi otvor koji propušta dio zvukova iz okoline, ali je ovo pogodno samo za osobe s blažim oštećenjem ili oštećenjem u visokim frekvencijama.  

Upravo zbog stalnog rasta glave i širenja zvukovoda, djeci se u pravilu ne preporučuju kanalna slušna pomagala koja koriste odrasle osobe koje žele imati pomagalo samo unutar uške i zvukovoda, bez zaušnog dijela. 

Pomagala za koštanu vodljivost. Ako dijete ima malformaciju uške i zvukovoda ili je zvukovod zatvoren zbog koštanog deformiteta, klasično pomagalo ne može se „smjestiti“ te se u tim slučajevima koriste pomagala za koštanu vodljivost koja zvuk prenose preko kosti iza uha (tzv. mastoid). Da bi takvo pomagalo kod djeteta bilo „u poziciji“, koriste se obruči (rajfovi) ili trake oko glave na koje je pričvršćeno pomagalo.  

Zaušna pomagala s mikrofonom u zvukovodu. U novije vrijeme postoje zaušna slušna pomagala s mikrofonom u zvukovodu. Njihova je prednost što je zaušni dio manji nego kod klasičnog, a u zvukovodu se, umjesto plastičnog odljeva koji zatvara cijeli zvukovod, nalazi samo sitan mikrofon koji je sa zaušnim dijelom povezan tankom žicom. Ovdje je manja mogućnost za mikrofoniju, aparat je u cijelosti sitniji i manje vidljiv. Ipak, manjoj djeci se ne preporučuje jer je nesiguran, lakše ispada, a mikrofon se lako ispuni ušnom smolom i treba ga redovito čistiti. Stoga se preporučuje tek u srednjoškolskoj dobi. 

Briga o slušnom pomagalu 

• Osim redovitog čišćenja, slušno pomagalo treba čuvati od vode i vlage.
• Iako se koristi cijeli dan, uvijek se skida kad dijete ide na spavanje ili kod kupanja i tuširanja. 
• Dok se pomagalo ne koristi, treba i bateriju izvući iz kućišta da bi dulje trajala. 
• Postoje i pomagala čija su kućišta posebnim materijalom donekle zaštićena od vlage koju je teško izbjeći, primjerice ljeti, kad se očekuje i jače znojenje.  

Djeca uglavnom jako dobro prihvaćaju slušno pomagalo, bolje nego starije odrasle osobe, jer uviđaju njegovu korisnost i lako se na njega privikavaju.

Razvoj slušanja je potrebno redovito pratiti da bismo bili sigurni da je pojačanje koje omogućava aparat optimalno, ni preslabo, a ni prejako jer je u tom slučaju i neugodno za korištenje.