Oralno zdravlje - 22. studenoga 2019.
AUTOR ČLANKA - Filip Kolenko, dr. med. dent.

Zašto nastaje zubni kamenac i kako ga se možemo riješiti?

Da bi naši zubi ostali zdravi, jednom do dva puta godišnje treba čistiti zubni kamenac, koji nastaje kada se zubni plak ne uklanja redovito

Zdravlje zubi Čistite zubni plak jer zbog njega može nastati zubni kamenac

Zubni plak je ljepljiv film koji se svakodnevno formira na vašim zubima. Sigurno vam je poznat onaj sklizak, ljepljiv sloj koji osjećate na zubima pri buđenju. Ako se zubni plak ne uklanja redovito, može nakupiti minerale iz sline i stvrdnuti se u bjelkastu ili žutu tvar zvanu zubni kamenac.

Bakterije u plaku

Zubni plak nazivamo biofilmom jer je zapravo zajednica živih i neživih mikroorganizama okružena slojem ljepljivog matriksa koji se nalaze na površini zuba. Biofilm je vrlo raznolika mikrobna zajednica, a interaktivna priroda tih mikroba čini plak posebno otpornim na antimikrobna sredstva. Plak čvrsto prianja uz površinu zuba i može se ukloniti samo mehaničkim čišćenjem.

Stvaranje plaka složen je proces koji se zbiva u nekoliko faza. Već 20 minuta nakon čišćenja zuba nastaje tanka, prozirna naslaga bez stanica i bakterija. Zatim počinje naseljavanje bakterija, povećava se voluminoznost plaka te se smanjuje njegova propusnost. U plak tada mogu prodirati samo male molekule, primjerice saharoza, kojoj se pripisuje veliki kariogeni potencijal.

Bakterije u plaku hrane se šećerima čijim metabolizmom nastaju organske kiseline. S vremenom kiseline oslobođene iz zubnog plaka dovode do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva, odnosno do karijesa. Bakterije u plaku mogu prouzročiti i rani stadij bolesti parodonta koji se naziva gingivitis. Gingivitis zbog plaka je reverzibilan, no napreduje li upala i zahvati potporna tkiva, riječ je o parodontitisu.

Što je zubni kamenac?

Zubni kamenac javlja se kod većine odraslih osoba širom svijeta, ali opseg uvelike varira među pojedincima. Riječ je o kalcificiranom bakterijskom plaku koji se formira na površini zuba, a najviše na jezičnim plohama donjih sjekutića. O prisutnosti zubnog plaka te izlučivanju žlijezda slinovnica ovisi količina zubnog kamenca. Kemijskim sastavom pretežito je neorganski, a sastoji se uglavnom od mineralne soli kalcijeva fosfata, s manjim udjelom karbonata, natrija, magnezija… Organsku komponentu čine bakterije i biomolekule poput proteina, glikoproteina, lipida, DNK, ugljikohidrata i drugih.

Brzina stvaranja zubnog kamenca i njegova struktura vrlo su različite među pojedincima, što ovisi o prehrani, genetici, bakterijskom mikrookruženju usta (uključujući pH i protok sline) te stomatološkoj njezi. Međutim, učinci svake od tih komponenti na stvaranje zubnog kamenca nisu dobro razumljivi. Provedeno istraživanje sugerira da relativno visoki alkalni uvjeti stvoreni visokoproteinskom dijetom mogu biti povezani s povećanim nakupljanjem kamenca, no slatka i visoko ugljikohidratna hrana također su povezane s povećanjem naslaga.

Vrste kamenca

Ovisno o mjestu nastanka, govorimo o supragingivnom (pretežito krem boje) i subgingivnom kamencu (tamnosmeđe do crno-zelene boje). Subgingivni kamenac moguće je pronaći samo taktilnim osjetom, za razliku od supragingivnog koji je vidljiv golim okom. Supragingivni kamenac je češći, javlja se točno na ili iznad ruba desni nasuprot otvorima glavnih izvodnih kanala žlijezda slinovnica. Subgingivni kamenac nastaje ispod razine desni na površinama korijena zuba.

Po podrijetlu nije iz sline nego iz upalnog sekreta parodontnoga džepa. Čvrsto je priljubljen uz površinu zuba i teško se uklanja. Kamenac je povezan s upalnom bolešću parodonta, kao faktor njezina napredovanja ili postojanosti. Uklanjanje kamenca povezano je s poboljšanjem zdravlja parodonta, dok je samo uklanjanje plaka bilo manje učinkovito. To je vjerojatno zbog činjenice da se plak ne može ukloniti na zadovoljavajući način ako postoje naslage kamenca. Sekundarni problem kamenca jest taj što može utjecati na kozmetički izgled zuba.

Halitoza: Možemo li spriječiti neugodan zadah iz usta?

Neugodan miris iz usta može biti uzrok jake neugode te znatno utjecati na ponašanje u društvu. No on nerijetko...

SAZNAJTE VIŠE

Pjeskarenje i poliranje

Preporučuje se provoditi profesionalno čišćenje zubnog kamenca ultrazvučnim uređajem u stomatološkoj ordinaciji jednom do dva puta godišnje.

Pjeskarenje zubi obavlja se zajedno s postupkom čišćenja zubnog kamenca, neinvazivan je, siguran i potpuno bezbolan postupak. Pjeskarenje je metoda profesionalnog čišćenja površinskih zubnih naslaga, plaka i pigmentacija, visokotlačnim mlazom vode i praha. Pjeskarenjem se uklanjaju pigmentacije na zubima nastale zbog konzumacije cigareta, kave, čajeva i drugih tamno obojenih pića.

Završnim poliranjem postiže se glatka površina zuba, ujedno manje podložna za stvaranje kamenca. Iako stvaranje zubnog kamenca, nažalost, ne možemo spriječiti, pravilnom higijenom, kontrolnim pregledima kod stomatologa i pravodobnim odstranjivanjem možemo ga u velikoj mjeri držati pod kontrolom.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama