Oralno zdravlje - 14. studenoga 2018.
AUTOR ČLANKA - Dr. Dean Cekić

Sedacija – rješenje za strah od zubara

Za velike i male pacijente koji osjećaju izrazit strah od zubara, u stomatološkim ordinacijama nude se postupci sedacije, primjenom lijekova intravenozno ili udisanjem rajskog plina za djecu

Strah od zubara

Procjene govore da postoji otprilike 60 % onih koji osjećaju barem dentalnu anksioznost, ako ne i dentalnu fobiju. Istraživanja su pokazala da je 50 do 85 % pacijenata koji se boje zubara imalo neugodno iskustvo u djetinjstvu.

Strah od zubara je, mogli bismo reći, uobičajena pojava, barem ako pod strahom podrazumijevamo i neugodan osjećaj, otpor prema zubarskom stolcu, zubaru i/ili zahvatu kao takvom. Zapravo je malo onih koji mirno i opušteno odlaze svom zubaru, osim ako nije riječ o kontrolnom pregledu na kojem ne očekujemo nikakvu intervenciju.

Pa ipak, malo je i onih koji će priznati da se boje zubara, osjećajući sram jer se takav strah pripisuje samo djeci. Možda se boje i kritika onih kojima nikako nije jasno kako je moguće osjećati strah kad današnja stomatologija nudi gotovo bezbroj načina za ublažavanje, pa čak i potpuno uklanjanje boli i nelagode prilikom zahvata.

No, ne brinite se, niste sami. Tisuće ljudi diljem svijeta u nekom obliku pati od straha od stomatologa, procjene govore da postoji otprilike 60 % onih koji osjećaju barem dentalnu anksioznost, ako ne i užas, poznat kao dentalna fobija

Istraživanja su pokazala da je 50 do 85 % pacijenata koji se boje zubara imalo neugodno iskustvo u djetinjstvu. Ti strahovi ostaju zapamćeni, duboko urezani u sjećanje i teško ih je nadvladati. S druge strane, dodatno ih hrane i priče koje čujemo od drugih o njihovim neugodnim iskustvima, pa se tako iz dana u dan krećemo u začaranom krugu, odgađajući odlazak zubaru dok karijes neumoljivo napreduje.

>>Mitovi o oralnom zdravlju: održavajte zdravlje zubi na odgovarajući način<<

Zahvati bez stresa

Osim što današnja stomatologija nudi rješenja za bolesti zuba i zubnog mesa, ona nudi i rješenja za strah u obliku postupaka kao što su svjesna sedacija te udisanje dušičnog oksidula (dušik (I) oksid), poznatog i kao rajski plin, odnosno plin smijavac. Ti postupci podrazumijevaju nadzor licenciranog anesteziologa te su omogućili zahvate bez stresa i „mučenja“ odraslima i djeci, koji se bore s izrazitim strahom od zubara.

Za početak treba reći da su tri lica straha od zubara, pa ga se najčešće dijeli, prema intenzitetu, na:

  • dentalnu anksioznost
  • dentalni strah 
  • dentalnu fobiju.

Dentalna anksioznost vrlo je česta i riječ je o anksioznosti koju pacijenti osjećaju prije zahvata koji ranije nisu iskusili. Dakle, riječ je o strahu od nepoznatog.

Dentalni strah iskusit će pacijenti koji otprije imaju neugodno iskustvo i boje se ponavljanja. Dentalni je strah najčešće prisutan kod mališana koji su prvi put susreli zubara tek kada ih je bolio zub.

Dentalna fobija najsnažniji je osjećaj straha, a od njega pati 8 do 16 % populacije. Ovi pacijenti do posljednjeg trenutka čine sve da izbjegnu ordinaciju liječnika dentalne medicine, a posljedice takvog nemara mogu se odraziti na zdravlje ne samo usne šupljine nego i cijelog organizma.

Prvi korak i najbolji način za rješavanje straha od stomatologa jest da se takvim pacijentima pristupa s posebnom brigom, pažnjom i razumijevanjem. Pacijent mora biti dobro informiran te se gradi osjećaj povjerenja koji je presudan za uspješno provođenje terapije. Ipak, strah najčešće ne nestaje u potpunosti te svatko želi obaviti čim više zahvata u minimalnom broju posjeta, što se može postići uz svjesnu sedaciju i pažljivo planiranje zahvata.

>>Ne zanemarujte zube, njihovo je zdravlje važno za vašu sreću<<

Svjesna sedacija

Svjesna sedacija provodi se primjenom lijekova koji se daju intravenozno prije samog zahvata i čija se primjena nastavlja tijekom cijelog zahvata. Pacijent je sve vrijeme budan i u mogućnosti komunicirati sa stomatologom, ali ne proživljava nelagodu, nema osjećaj straha, nesvjestan je protoka vremena i bola.

Sedacija se provodi pod nadzorom licenciranog specijalista anesteziologa, pri čemu se prate puls, tlak, frekvencija disanja i zasićenost kisikom. Po završetku zahvata pacijent ima malo ili gotovo nikakvo sjećanje o tijeku zahvata, ovisno o tome je li bila primijenjena minimalna ili umjerena sedacija.

Sedacija je predviđena za veće i teže zahvate u usnoj šupljini koji traju dulje od 20 minuta ili za pacijente koji žele čim više zahvata obaviti u minimalnom broju posjeta. Primjenjuje se kod radikalnijih zahvata (implantologija, protetika) prilikom kojih je potrebno da pacijent bude miran. Preporučuje se i pacijentima koji pokazuju izrazit strah i kod manjih stomatoloških zahvata.

Dušični oksidul

Primjena dušičnog oksidula u stomatologiji nije novost jer seže u daleku 1844. godinu, kada ga je zubar iz Connecticuta, dr. Horace Wells, počeo primjenjivati tijekom zahvata jer je otkrio da njegovo udisanje ublažava bol. Ipak, tek je njegov student William Morton uspješno unaprijedio anesteziju inhalacijom rajskog plina jer je upotrijebio i eter kao anestetik.

Unatoč tako dugoj povijesti primjene dušičnog oksidula u stomatologiji, u Hrvatskoj su stomatološke ordinacije tek odnedavno počele koristiti ovu vrstu sedacije, i to prije svega s ciljem ublažavanja straha kod djece.

Mališanima se mješavina plina i kisika, u dozi prilagođenoj potrebama, daje pomoću posebne maske za nos. Poput svjesne sedacije, pacijenti ostaju budni i mogu tijekom zahvata normalno komunicirati. Pritom im se daje minimalna doza koja je dovoljna da opusti i umiri dijete, izazove osjećaj ugode, poveća njegovu spremnost na suradnju te poništi traumu od zahvata.

Dušični oksidul nema nikakvih nuspojava, u najgorem slučaju može izazvati mučninu, što se događa u manje od 0,5 % slučajeva

Ipak, treba reći da se ovaj oblik sedacije ne može koristiti kod svih pacijenata, pa su tako isključeni pacijenti koji boluju od težih bolesti, posebno pacijenti s astmom te oni koji bilo privremeno (zbog infekcije) ili trajno ne mogu disati na nos, a isključeni su i pacijenti koji imaju emocionalnih, odnosno psihičkih teškoća poput straha od gubitka kontrole, klaustrofobije i sličnog.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama