ADIVA Plus sadržaj - 16. studenoga 2020.
AUTOR ČLANKA - Filip Kolenko, dr. med. dent., Poliklinika IMED, ADIVA Plus sadržaj

Veza psihičkih poremećaja i oralnog zdravlja

Pacijenti sa psihičkim poremećajima podložni su većem broju rizičnih čimbenika koji narušavaju oralno zdravlje te je potrebna posebna pažnja

oralno zdravlje psihicki poremecaji

Ugroženost oralnog zdravlja u slučaju psihičkih bolesti je uglavnom uzrokovano nuspojavama lijekova, nedostatkom samopomoći, poteškoćama u pristupu zdravstvenim uslugama, negativnim stavom prema pružateljima zdravstvenih usluga i nedostatkom suradnje pacijenata u stomatološkim tretmanima.

Najčešći psihički poremećaji su depresija, anksiozni poremećaji, šizofrenija, bipolarni poremećaj i demencija. Kod poremećaja poput anksioznosti i depresije dolazi do gubitka interesa i brige o sebi, što rezultira lošom oralnom higijenom. Najčešće bolesti usne šupljine i zuba kod ovih bolesnika su karijes i bolesti parodonta.

Depresija

Depresija je čest i iscrpljujuć poremećaj kojeg karakteriziraju gubitak energije, anhedonija (nesposobnost doživljavanja zadovoljstva u uobičajeno ugodnim životnim aktivnostima kao što su rekreacija, hrana, druženja i slično), nesposobnost koncentracije, osjećaji tuge i beznađa koji ometaju svakodnevne aktivnosti pojedinaca. Gubitak interesa utječe također na njihovo oralno zdravlje.

Osobe koje su ranije provodile dobru oralnu higijenu, gube zanimanje i zanemaruju osobnu njegu. Iz tog razloga, zubni karijes je najčešći problem oralnog zdravlja u ovoj populaciji koji u konačnici može dovesti do gubitka zuba. No, oralna i dentalna zdravstvena pitanja nastala ponašanjem bolesnika s depresijom mogu, također smanjiti njihovo samopoštovanje, negativno utječući na prognozu liječenja bolesti.

Gingivitis, kserostomija (suhoća usne šupljine), kandidijaza usne šupljine, oralne lezije i problemi temporomandibularnog (čeljusnog) zgloba karakteristični su za osobe s depresijom (posebice kserostomija, rezultat je terapije antidepresivima). Stoga je važno da stomatolozi pruže edukaciju tim pacijentima o tome kako spriječiti ove probleme kako bi se izbjegle moguće komplikacije. Stručnjaci bi trebali inzistirati na korištenju umjetne sline, vodice za usta i lokalnog fluorida te u liječenju kandidijaze usne šupljine, ako je prisutna.

Anksioznost

Anksioznost ili tjeskoba je stanje koje se opisuje kao osjećaj napetosti, unutrašnjeg nemira, zabrinutosti, velikog stresa, panike i straha koji se javlja kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji. Najčešća stanja koja se očituju kod ovih bolesnika su karijes, periapikalne, gingivalne, parodontne i pulpne lezije te celulitis i odontogene upale, to jest apscesi. Ovo stanje također karakterizira loša oralna higijena što se pripisuje gubitku interesa. Isto tako, pušenje je zastupljenije kod osoba s mentalnim bolestima poput anksioznosti, što pak povećava rizik od nastanka karijesa zbog promjena puferskog kapaciteta sline.

Dentalna anksioznost uobičajeno je stanje i češći je u žena. Pacijenti koji pate od tog poremećaja, boje se situacija u stomatološkoj ordinaciji. Dentalni strah je strah do kojeg dolazi zbog negativnog iskustva kod stomatologa, a najčešći je kod djece. Dentalna fobija je najintenzivniji osjećaj straha.

Najčešći strahovi su: strah od buke opreme, vibracija u ustima, igala, instrumenata ili mirisa koji mogu pobuditi negativne osjećaje.

Mirno, sigurno i umirujuće okruženje u stomatološkoj ordinaciji pomaže u ublažavanju simptoma. Ako je potrebno, moguće je koristiti sedaciju ili čak opću anesteziju.

Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaji karakterizirani su promjenama raspoloženja koje variraju od maničnih epizoda do depresije, a ponekad se te promjene događaju vrlo brzo. Tijekom manične faze pacijenti se čine izuzetno pričljivim i hiperaktivnim, a s druge strane, u depresivnom stanju, pokazuju simptome slične onima opisanim u ulomku o depresiji. Ti su pacijenti u većem riziku od razvoja karijesa, kserostomije, abnormalnosti u percepciji okusa i bruksizma. Važno je biti svjestan mnogih interakcija lijekova koji se koriste za liječenje ovih pacijenata.

Demencija

Demencija je sindrom kojeg karakterizira progresivan gubitak pamćenja, dezorijentacija i problemi s kognitivnim funkcijama. Uzrok tome mogu biti bolesti poput Alzheimera, vaskularne demencije i drugi.

Pacijenti s demencijom imaju lošije zdravlje usne šupljine i zuba u odnosu na populaciju, veća je učestalost karijesa te pate od smanjenog protoka sline. Važno tim pacijentima pružiti edukaciju o oralnom zdravlju, kao i korištenje umjetnih nadomjestaka i stimulansa sline po potrebi, topikalnog fluorida, dobre oralne higijene i redovitih posjeta stomatologu.

Pacijenti s demencijom možda neće moći protumačiti bol ili nelagodu, neke manifestacije koje se mogu protumačiti kao znakovi nelagode su odbijanje jela, stalno hvatanje po licu, pojačano slinjenje, pojačani nemir, stenjanje ili vrištanje.

Bruksizam

Iako bruksizam nije mentalni poremećaj, njegov odnos sa psihopatološkim disfunkcijama ne može se poreći. Bruksizam je spomenut kao motorički ekvivalent tjeskobe, manifestacija je panike i veće osjetljivosti na stres.

Bruksizam je navika stiskanja i škrgutanja zubima, s nefunkcionalnim nesvjesnim pokretima koji se mogu pojaviti u budnom stanju ili tijekom spavanja. Ovaj poremećaj može uzrokovati trošenje zuba, bol u predjelu donje čeljusti, glavobolju i, u najtežim oblicima, poremećaj govora i gutanja. Čimbenici relevantni su u patofiziologiji bruksizma su poremećaji spavanja, stres, anksioznost, depresija i drugi oralni poremećaji.

Trenutno liječenje ovog poremećaja ima dva glavna cilja: smanjenje učinaka bruksizma i navođenje pacijenta da prepozna ovu naviku. Tehnike koje se koriste uključuju terapijske vježbe, ručnu terapiju, kognitivno-bihevioralnu terapiju, elektroterapiju i akupunkturu. Vrlo često su potrebni stomatološki tretmani kako bi se popravio okluzijski sklad.

Dentalno zdravlje i u doba korone: odaberite pravu četkicu za zube

Prava četkica za zube najbolji je prvi korak za vaš zdrav osmijeh uz redovite kontrole kod stomatologa i nekoliko...

SAZNAJTE VIŠE

Važni savjeti

Važno je održavanje oralnog zdravlja kao bitnog čimbenika općeg zdravlja kod pacijenata sa psihičkim bolestima. Treba se usredotočiti na pružanje tim pacijentima multidisciplinarne pažnje koja uključuje liječnike opće prakse, psihijatre, doktore dentalne medicine, psihologe i nutricioniste.

Osobito je važno biti svjestan zajedničkih problema ove populacije jer su oni iz više razloga ranjiva skupina. Među tim problemima možemo spomenuti nedostatak motivacije, nedostatak oralne higijene, strah od posjeta doktoru dentalne medicine, poteškoće u pristupu zdravstvenim uslugama i nuspojave lijekova.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button