Najčešći uzroci bolova i slabosti u nogama

Za bolove u nogama mogu biti odgovorni brojni uzroci. Kada pregledavate stručnu literaturu, možete doći do gotovo dvadeset uzroka.

Slabost mišića, s druge strane, uglavnom je uzrokovana neurološkim poremećajima, rijetko kad toksinima te šećernom bolešću, odnosno komplikacijom uslijed oštećenja živaca nogu.

Ozljede

Da se vratimo na bolove. Najčešći uzrok boli u nogama je poremećaj mišićno koštanog sustava. Ozljede su najčešći uzrok. Mogu se ozlijediti mišići, zglobovi, tetive i kosti. U slučaju ozljede dolazi do iznenadne boli na mjestu ozljede, otoka, crvenila te stvaranja hematoma. Potreban je pregled liječnika te, po potrebi, radiološka dijagnostika. Prijelomi kostiju mogu se dijagnosticirati rendgenskom snimkom, dok je za ozljede ostalih dijelova potreban ultrazvuk. Kod ozljede koljena pacijent se upućuje i na magnetnu rezonancu.

Prva pomoć su hladni oblozi, imobilizacija ozlijeđenog i susjednih dijelova. U slučaju da je došlo do prijeloma kojeg ne možete imobilizirati na odgovarajući način, potrebno je pozvati hitnu medicinsku pomoć (broj 194) koji će, nakon odgovarajuće imobilizacije, pacijenta transportirati u bolnicu. Vrlo česte ozljede mišića i tetiva (osobito Ahilove tetive – tetive koja se veže na stražnji dio stopala) su izazvane prevelikim naporom (pretjeranim treninzima) ali i kontinuiranim djelovanjem povećane tjelesne težine. Povećana tjelesna težina kontinuirano dovodi do oštećenja zglobova kukova i koljena što u konačnici može rezultirati zamjenom oštećenog zgloba i dugotrajnom rehabilitacijom.

Giht

Giht je pak upala jednog ili više zglobova uzrokovana prevelikom količinom mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija), zbog čega se u zglobovima talože kristali mokraćne kiseline. Ovo stanje najčešće je izazvano nepravilnom prehranom. Uglavnom izaziva bolove u predjelu zglobova stopala koji su izrazito bolni i crveni. Potrebna je regulacija prehrane te uzimanje nesteroidnih antireumatika.

Začepljenost krvnih žila

Iznenadna nastala bol bez ozljede može upućivati na začepljenost arterija. Pored boli, zahvaćeni dio noge je hladan te se ne mogu opipati pulzacije na stopalima.  Začepljenost vena trombom izaziva bol i  otok, noga može biti topla. Oba slučaja iziskuju hitnu intervenciju i liječenje u bolnici.

Infekcije

Bol u različitim dijelovima nogu može nastati zbog infekcije. Potrebna je laboratorijska i rendgenska dijagnostika te vrlo često i bolničko liječenje.

Tegobe s kralježnicom

Bol u nogama može nastati i zbog poremećaja u lumbalnoj kralježnici (lumbago, išijas). U tom slučaju potrebno je liječenje nesteroidnim antireumaticima te fizikalna terapija.

Bolovi zbog rasta

Bol u djetinjstvu može biti izazvana rastom. Tijekom puberteta vrlo je česta bol u jednom ili oba koljena. Riječ je o Osgood-Schlatterovoj bolesti, češće se javlja kod dječaka i to u dobi između 12 i 14 godina. Ako se javi kod djevojčica, tada se javi ranije u dobi od 10 do 13 godina. Bolest se najčešće događa kod sportova koji uključuju trčanje, skakanje i brze promjene smjera. Liječenje se svodi na povremeno uzimanje lijekova protiv bolova i na daleko važnije jačanje mišića natkoljenice. Povremeno je potrebno smanjivanje sportskih aktivnosti. U slučaju dugotrajnijih i jačih bolova potreban je pregled dječjeg ortopeda.

Noćni bolovi

Vrlo je česta bol u nogama tijekom noći. Većinu vremena ne može se identificirati očigledan uzrok noćnih grčeva u nogama. Općenito, noćni grčevi u nogama vjerojatno su povezani s umorom mišića i živčanim problemima. Rizik od noćnih grčeva u nogama raste s godinama.

Trudnice također imaju veću vjerojatnost da će imati noćne grčeve u nogama. Poznato je da nekoliko stanja, kao što su zatajenje bubrega i dijabetičko oštećenje živaca, uzrokuju noćne grčeve u nogama. Ali ako imate jedan od ovih, najvjerojatnije ste toga svjesni i imate više simptoma (uz grčeve u nogama).

Slabost u mišićima

Slabost u mišićima je pak vrlo kompleksan sindrom. Najčešći uzrok je moždani udar, kada pored slabosti u jednoj nozi, dolazi do slabosti ruke na istoj strani tijela. Ostale rjeđe neurološke bolesti su išijas, multipla skleroza, miastenija gravis i neke urođene bolesti mišića.

Za ove bolesti potreban je pregled neurologa te dodatna dijagnostika uz dosta strpljenja, jer je ponekad potrebno dosta vremena da bi se došlo do ispravne dijagnoze.