Morski trojac koji nam kvari ljetovanje: meduze, vlasulje i ježinci

Ljeto i dugo očekivani godišnji odmori tijekom kojih se opuštamo i više boravimo na otvorenom, u šumi ili na moru, smanjuju naš oprez. Tako često zaboravimo na činjenice o „ljetnim aktivnostima“ morskih životinja (meduze, vlasulje, morski ježinci i otrovne ribe) te raznih insekata (crne udovice, pčele, stršljeni i drugi). Stoga je potrebno prisjetiti se korisnih savjeta i postupaka te mjera prevencije.

Meduze

Meduze spadaju u red žarnjaka, a u Jadranu živi nekoliko vrsta otrovnih meduza od kojih su najpoznatiji uhati klobuk (lat. Aurelia aurita), morska mjesečina (lat. Pelagia noctiluca) i morsko pluće (lat. Rhizostoma pulmo). Meduze su želatinozna stvorenja, građena pretežno od vode, koja nemaju dobru kontrolu vlastitog kretanja, pa uglavnom plutaju nošena morskim strujama.

Meduze imaju duge lovke („krakove“) sa žarnim stanicama koje luče otrovni sadržaj. Dodirnu li se, dolazi do izbacivanja žarne niti (poput harpuna) koja ubada tkivo i prenosi otrov.

Većina uboda događa se slučajnim kontaktom s meduzama tijekom plivanja. Potrebno je upozoriti da i mrtva meduza može opeći, pa ako je nađete na obali, nemojte je dirati golim rukama.

Simptomi uboda meduze

Otrov iz lovki meduza kod čovjeka izaziva:

• prodornu bol sličnu boli opekline,
• crvenilo/osip kože, oteklinu i
• pojavu mjehurića.

Osip je obično ograničen na područje kože koje je bilo u kontaktu s meduzom. Ubod je vidljiv od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a mogu se razviti i sekundarne infekcije ozljede, kao i promjene poput ekcema praćene jakim svrbežom te krasta i promjena boje kože (smanjena ili pojačana pigmentacija).

Što učiniti nakon uboda meduze?

Nakon uboda je bitno ostati miran koliko god i ako je to moguće te ne trljati mjesto uboda jer se time otrov dodatno utrlja u tkivo.

Mjesto uboda treba isprati morskom vodom (nikako slatkom jer pojačava osjećaj boli!), a lovke se mogu pokušati odstraniti pincetom (ne prstima!). Mjesto uboda je dobro isprati octom ili alkoholom koji blokiraju „neeksplodirane“ žarnike.

Postoje lijekovi, kreme i masti koji smanjuju upalu i svrbež (kortikosteroidni i antihistaminski preparati). Međutim, njih nije dopušteno koristiti bez liječničke upute i nadzora. Ako je zahvaćena ruka ili noga treba je imobilizirati.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Ubodi na području očiju, lica, usta ili genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć!

Ubod na području očiju (lokalna upala, crvenilo, oteklina i suzenje) može biti jako opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka moraju se temeljito isprati tekućom vodom (ne morskom) i što prije treba potražiti liječničku pomoć.

Ubod na području usta može uzrokovati velike teškoće s disanjem i gutanjem, pa je nužno što prije doći do najbliže zdravstvene ustanove.

Anafilaktički šok. U vrlo rijetkim slučajevima može nastati stanje opće alergijske reakcije i šoka koje se manifestira poteškoćama u disanju, općom slabosti, glavoboljom, povraćanjem, grčenjem mišića i promjenama tjelesne temperature i svijesti. Tada je zbog ozbiljnosti stanja nužno unesrećenog što prije dovesti do najbliže zdravstvene ustanove, a u međuvremenu, ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja.

Vlasulje

Vlasulje nalikuju morskom bilju, međutim spadaju u red žarnjaka. One obitavaju pričvršćene na morsko dno. U Jadranu su česte smeđa vlasulja (lat. Anemonia sulcata) i crvena vlasulja (lat. Actinia equina), dok je vrlo otrovna zelena vlasulja (lat. Actinia cari) rijetka. Vlasulje na svojim lovkama („krakovima“) sadržavaju žarnike ispunjene otrovom.

Simptomi uboda vlasulje

Pri dodiru s vlasuljom:

• osjeti se ubod poput žalca (bol ne mora biti jaka),
• nakon nekoliko minuta pojave se na koži crveni krugovi/osip koji obično nestanu tijekom jednog dana,
• ponekad se mogu javiti i mjehurići na koži.

Zbog svrbeža nije rijetka ni sekundarna infekcija kože.

Samopomoć i liječenje

Liječenje je simptomatsko, odnosno ubod se treba isprati morskom vodom i kućnim vinskim octom (može i alkoholom), a liječnici u slučaju jačih simptoma propisuju antihistaminske i kortikosteroidne preparate.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

U težim slučajevima, ako je zahvaćena veća površina kože (najčešće kod djece), mogu se javiti:

• mišićna bol,
• povišena temperatura,
• povraćanje,
• gubitak svijesti.

Tada je nužno zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

Morski ježinac

Morski ježinci spadaju u razred bodljikaša, morskih beskralježnjaka. Imaju okruglo tijelo, izvana pokriveno oštrim bodljama. Budući da obitavaju na dnu, neoprezni kupači  ih često nagaze. Stoga je djecu i sve ostale nedovoljno oprezne kupače dobro opskrbiti plastičnim papučama/sandalama koje sprječavaju ubode.

Simptomi uboda ježinca

Kad se nagazi morski ježinac, dolazi do mehaničkog lomljenja bodlji koje prodiru duboko u tkivo gdje mogu zaostati i uzrokovati dodatne komplikacije (gnojenje, stalna bol i sl.).

• u rani se obično vide polomljeni djelići bodlji,
• na mjestu uboda crvenilo i oteklina.

Mjere samopomoći pri ubodu ježinca

Mjesto uboda je potrebno dezinficirati (alkohol, antiseptik) te, ako ste spretni, sterilnom iglom izvaditi bodlje. Sterilna igla se može kupiti u ljekarni.

Nakon toga je potrebno zaštititi mjesto uboda (sterilna gaza, flaster), te mirovati ako postoji puno uboda u petu/stopalo i sl.

Kada se javiti liječniku?

Ako niste sigurni u svoje „kirurške“ sposobnosti, a osobito ako je došlo do gnojenja rane ili uopće ne vidite bodlju (znak prodora duboko u tkivo), najbolje je javiti se liječniku.

O otrovnim ribama i insektima nastavite čitati u članku objavljenom na stranici NZJZ Splitsko-dalmatinske županije.