Što je opravdano, a što nije: kada se zove hitna pomoć?

Hrvatski zavod za hitnu medicinu središnja je ustanova za djelatnost hitne medicine u Republici Hrvatskoj. A jedan od njegovih zadataka sustavno je prikupljanje i praćenje određenog seta podataka – indikatora rada i kvalitete rada hitne medicinske službe. Oni su važan pokazatelj učinkovitosti sustava hitne medicine. Analiza podataka koji se odnose na broj i vrstu intervencija pokazuje da više od polovine intervencija zavoda za hitnu medicinu nije bilo hitne naravi. Što će reći da su timovi izvanbolničke hitne medicinske službe u više od polovine slučajeva intervenirali zbog nehitnih stanja. Hitna pomoć zove se često puta nepotrebno i bez stvarnog razloga.

Isto tako, podaci govore o preopterećenosti nepotrebnim pozivima na broj 194 upitima koji nemaju veze s hitnom medicinskom službom. Tako građani često pozivaju hitnu službu zbog svojih potreba koje se ne ubrajaju u djelatnost hitne medicine. U to se ubrajaju traženje informacija o dežurnim ljekarnama, upotrebi lijekova, interpretaciji nalaza, radnom vremenu liječnika opće/obiteljske medicine i sličnom.

Skraćenje vremena

Svugdje u svijetu hitna medicinska služba ustrojava se s ciljem hitnog medicinskog zbrinjavanja osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno osoba koje bi u kratkom vremenu mogle postati životno ugrožene. A sve u svrhu maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka postupka završnog liječenja.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Naši podaci govore da izvanbolnički timovi hitne medicinske službe u više od polovine slučajeva interveniraju zbog nehitnih stanja i da je hitna služba preopterećena nepotrebnim pozivima. Opterećenje timova nehitnim pacijentima potencijalno dovodi u opasnost pružanje hitne medicinske skrbi osobama kojima je zaista izravno ugrožen život ili im je teško narušeno zdravlje jer se može dogoditi da ti pacijenti u ključnom trenutku ostanu bez pomoći ili je dobiju sa zakašnjenjem. S druge strane, nepotrebni pozivi na broj 194 zauzimaju telefonsku liniju i onemogućavaju pozive onima čiji je život ugrožen.

Ne smijemo zaboraviti kako bilo koja organizacijska struktura hitne medicinske službe u svijetu ima ograničene resurse koji su namijenjeni zbrinjavanju hitnih medicinskih stanja. Ako se ti ograničeni resursi koriste i „troše“ za stanja koja nisu hitne naravi, možemo govoriti o nenamjenskom korištenju resursa. I u konačnici, osiguravajuće zdravstvene ustanove financiraju hitnu medicinsku službu za pružanje hitne medicinske skrbi svojim osiguranicima u slučaju hitnih stanja, a skrb bolesnika u stanjima koja nisu hitne naravi financiraju neke druge službe.

Edukacija građana

Osnovni preduvjet racionalnog korištenja resursa i sredstava je informiranost korisnika u sustavu. Hrvatski zavod za hitnu medicinu i županijski zavodi za hitnu medicinu provode edukaciju građana o radu i organizaciji hitne medicinske službe. Tiskan je informativni edukacijski letak „194 – hitna medicinska služba“, koji se može pronaći u zdravstvenim ustanovama i na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu www.hzhm.hr Letak pruža informacije o tome kada pozvati hitnu medicinsku službu, koja pitanja postavlja pozivatelju medicinski dispečer na broju 194, kako s njime razgovarati i drugo.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tiskao je Vodič za samopomoć, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove, koji također sadrži informacije kada se obratiti hitnoj medicinskoj službi, a kada izabranim liječnicima opće/obiteljske medicine i liječnicima u dežurnim ambulantama opće medicine u domovima zdravlja. Može se pronaći i preuzeti na linku www.hzzo.hr.

Zanimljivosti i savjeti

Kolega hitnjak – djelatnik Hitne pomoći čiji smisao za humor Hrvati obožavaju

Dr. Dragan Maloševac i dr. Igor Berecki urnebesan su liječnički spoj koji stoji iza popularne Facebook stranice Kolega hitnjak

Kada zvati 194?

Hitnu medicinsku službu na broj 194 treba pozvati u situacijama kada je nekome izravno ugrožen život ili mu je teško narušeno zdravlje, dakle u slučaju ozljeda i bolesti/stanja koja ugrožavaju život ili koja mogu ugroziti život ako se hitno ne započne liječenje.

Kad nazove broj 194, pozivatelj stupa u izravni kontakt s medicinskim dispečerom u prijavno-dojavnoj jedinici županijskog zavoda za hitnu medicinu. Dispečeri po standardiziranom protokolu vode razgovor postavljajući ciljana pitanja te na temelju dobivenih informacija i dispečerskih kriterija određuju stupanj prioriteta te način i vrstu odgovora hitne medicinske službe. Dispečeri također daju telefonske upute pozivatelju kako pomoći unesrećenoj osobi do dolaska tima hitne medicinske službe, a postoji li potreba, daju i telefonske upute za pružanje prve pomoći.

Ako građani nisu sigurni je li riječ o hitnom ili nehitnom stanju, trebaju nazvati svog liječnika opće/obiteljske medicine koji najbolje poznaje povijest bolesti svojih pacijenata. Izvan radnog vremena, odabranog liječnika opće/obiteljske medicine treba nazvati liječnika u dežurnoj ambulanti opće medicine u domovima zdravlja.

Informiranjem o radu i području djelovanja hitne medicinske službe građani mogu svojim odgovornim ponašanjem značajno pridonijeti rasterećenju hitne medicinske službe nepotrebnim pozivima i nehitnim intervencijama, što će u konačnici doprinijeti optimalnom i racionalnom korištenju resursa hitne medicinske službe, a time će hitna medicinska služba biti dostupnija za kvalitetno zbrinjavanje hitnih stanja zbog kojih i postoji.

Koja su to hitna stanja?

• naglo nastale poteškoće u disanju
• gušenje stranim tijelom
• zastoj rada srca i disanja
• gubitak svijesti
• iznenadna bol u prsnom košu
• iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
• grčevi (konvulzije)
• otežan govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
• ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine / životinjski ugrizi / ubodi/prostrijeli…)
• neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
• opekline
• udar električne struje ili groma
• pothlađivanje, toplinski udar
• utapanje
• otrovanje lijekovima / narkoticima / kemikalijama
• jaka alergijska reakcija
• iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima / trbuhu / leđima)
• iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva / ubojstva…)

PODIJELI