Kako se hidrirati ako ne želimo stalno piti vodu?

Zdravstvena je preporuka da bismo svakodnevno trebali unijeti 0,3 decilitra tekućine po kilogramu tjelesne mase. Prema tome, odrasloj osobi potrebno je barem 1,5 do 2 litre tekućine dnevno, a na ljetnim vrućinama i(li) pri velikim tjelesnim naporima, još i više.

Voda s okusom te svježi voćni i povrtni sokovi

Voda bi trebala biti glavni izvor hidracije, no mnogima su draže razne alternative jer ne vole „običnu“ vodu. Ona se lako može pretvoriti u ukusan napitak dodavanjem omiljenog svježeg voća, povrća i začinskog bilja poput matičnjaka i mente. To je mnogo poželjnije nego piti industrijski proizvedene aromatizirane vode s različitim okusima.

Doduše, one se smatraju prihvatljivijima od uobičajenih gaziranih pića i sokova jer obično sadrže manje šećera od njih, ali to ipak nije zanemariva količina. Stoga su bolji izbor svježe cijeđeni voćni i povrtni sokovi te biljni čajevi bez dodanog šećera.

Podijeljena mišljenja o mlijeku

Kad je riječ o mlijeku (koje sadrži velik udio vode, pa bi utoliko moglo pridonijeti hidraciji), mišljenja su podijeljena, osobito zbog jaza između onih koji su za i protiv mlijeka životinjskog podrijetla.

Budući da se životinjsko mlijeko najčešće industrijski prerađuje, sve ga je teže nabaviti u prirodnom obliku. U masovnoj proizvodnji mlijeka, životinje obično nemaju prirodnu ispašu i slobodno kretanje, te se tretiraju antibioticima, hormonima rasta i drugim umjetnim dodacima prehrani. Stručnjaci ističu da mlijeko može biti istinski blagotvorno za zdravlje samo ako životinje slobodno pasu i uzgajaju se u prirodnim uvjetima.

Kao ukusne zamjene za životinjsko mlijeko preporučuju se biljni „mliječni“ napici od zobi, riže, badema, kokosa, soje, konoplje… Biljna mlijeka popularna su kao „lakša“ i zdravija jer su osobito bogata najraznovrsnijim mineralima i vitaminima te blagotvornim kiselinama i antioksidansima koji jačaju imunitet. Pri konzumiranju takvih napitaka preporučljiviji su oni bez dodanog šećera.

Juhe i namirnice bogate vodom

Na ukusan način možete se hidrirati juhom, ali pripravljenom od prirodnih sastojaka i blago začinjenom. Instant juhe trebalo bi izbjegavati jer većina njih sadrži znatne količine soli i konzervansa, a nerijetko i šećera.

Unos tekućine odlično možete pojačati i putem „čvrste“ hrane, jer mnoge biljne namirnice imaju visok udio vode. Većina voća i povrća u svježem obliku sadrži 80 do 95 posto vode, a posebice krastavac, lubenica, dinja, tikvica, jagoda, rajčica, naranča, grejp, ananas, grožđe, breskva…

Prvorazredna hrana za „navodnjavanje“ tijela uključuje i zelenu salatu, kupus, paprike, rotkvice te stabljike celera što se poslužuju u obliku popularnih štapića uz namaze, umake i jogurt.

Birajte prema boji

Namirnice bogate vodom ne samo da pomažu u hidraciji, već sadrže i vrijedne nutrijente poput minerala, vitamina, vlakana i antioksidansa. Osobito snažni antioksidansi, koji su među ključnim tvarima za zaštitu tjelesnih stanica od oštećenja i nastanka bolesti, prirodni su pigmenti što voću i povrću daju boju.

Primjerice, zelena boja potječe od klorofila koji povoljno djeluje na krvnu sliku i alkalno-kiselu ravnotežu u organizmu te podržava rad dobrih bakterija u crijevima. Žuta, narančasta i crvena boja znači obilje karotenoida (npr. mrkva je bogata beta-karotenom, a rajčica likopenom) koji poboljšavaju rad imunološkog sustava i čuvaju zdravlje očiju, srca i pluća. A za spektar crvene, ružičaste, plave i ljubičaste boje prirodnih namirnica zaslužni su pigmenti antocijanini što imaju snažan antibakterijski i antivirusni učinak, te štite krvne žile i živčani sustav.

Oprez! Alkohol i kava potiču dehidraciju

Alkoholna pića nipošto se ne mogu ubrojiti u alternative vodi jer, među ostalim nepovoljnim djelovanjima na organizam, uzrokuju dehidraciju. Ni kava nije povoljan izbor za utaživanje žeđi jer kofein također potiče dehidraciju.