Dodaci prehrani - 05. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Katarina Fehir Šola

O njima se govori na svakom koraku: što su zapravo antioksidansi?

Antioksidansi usporavaju starenje, snižavaju razinu kolesterola, smanjuju rizik nastanka raka, štite srce i krvne žile, pomažu kod kroničnih plućnih bolesti... Kako?

vitamin C je najvažniji antioksidans

Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, a antioksidansi štite stanice od njihova oksidacijskog djelovanja. Najvažniji među njima su vitamini C i E, betakaroten i selen, no ima i drugih koji zaslužuju mjesto na ovoj top listi.

Oštećenja stanica izazvana slobodnim radikalima značajna su u razvoju kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Rezultati kliničkih studija unazad tridesetak godina dokazali su vezu između povećanog unosa antioksidansa i manje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga su danas antioksidansi u središtu zanimanja i istraživanja upravo u prevenciji tih bolesti.

Što su antioksidansi?

Ključni su antioksidansi:

  • vitamin C,
  • vitamin E,
  • betakaroten i
  • selen

Osim njih, u toj su skupini još i:

  • likopen,
  • lutein,
  • cink,
  • koenzim Q.

Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala.

Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena

Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti uslijed prisutnosti “nesparenih” elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vežu se s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelančevine i genetski materijal nastaju nove lančane reakcije i oštećenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.

Kako djeluju u organizmu?

Glavni je mehanizam djelovanja antioksidansa stupanje u reakciju sa slobodnim radikalima, oslabljujući ih i deaktivirajući. 

Antioksidansi:

  • usporavaju starenje,
  • snižavaju razinu kolesterola,
  • smanjuju rizik nastanka raka,
  • pomažu suzbijanju razvoja tumora,
  • štite srce i krvne žile,
  • pomažu kod kroničnih plućnih bolesti…

Vitamin C

Vitamin C je glavni antioksidans. Prirodni izvori vitamina C su razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir.

  • ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima
  • važan je u sintezi kolagena
  • bitan je za rast i obnavljanje stanica
  • bitan je za rast i obnavljanje zubnog mesa i krvnih žila
  • presudna mu je uloga u prevenciji bakterijskih i virusnih infekcija
  • općenito djeluje na jačanje imunološkog sustava

Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti koja se naziva skorbut.

Preporučena doza vitamina C (RDA) je 60 mg, iako se danas u profilaksi i liječenju primjenjuju i znatno veće doze.

Vitamin C je glavni antioksidans. Prirodni izvori vitamina C su razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir

Vitamin E

Vitamin E su u mastima topljivi tokoferoli koji u organizmu djeluju kao antioksidansi. Oni su široko rasprostranjeni u hrani. Izvor su biljna ulja, posebno od pšeničnih klica, suncokretovo ulje i sjemenke, ulje kukuruznih klica, bademi, kikiriki, jaja i neki mliječni proizvodi (margarin i mlijeko).

  • zajedno sa selenom iz hrane sprečava oksidaciju masnih kiselina
  •  reagira sa slobodnim radikalima djelujući protektivno
  • smanjuje mogućnost pojave ateroskleroze
  • umanjuje rizik od nastanka srčanog udara
  • sprečava umor…

Iako se nedostatak vitamina E rijetko javlja, u prevenciji i liječenju primjenjuju se različite doze. Preporučena dnevna doza za žene je 8 mg, a za muškarce 10 mg. Te doze variraju pa se često uzimaju i puno veće, dakako ako liječnik tako propiše.

>>Najjednostavnije rečeno, antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula. Antioksidansima pripada istaknuto mjesto i u kozmetičkoj indrustriji.<<

Karotenoidi

Betakaroten, alfa-karoten, lutein, likopen, zeaksantin su pigmenti odgovorni za crvenu, žutu, zelenu i narančastu boju voća i povrća, a imaju snažno antioksidativno djelovanje.

Danas poznajemo oko 600 različitih karotenoida, a svega se njih 50-ak nalazi u voću i povrću.

Betakaroten je izoliran iz mrkve i crvene je boje. On je provitamin A, a ljudski ga organizam pretvara u vitamin A. Ima ga puno u voću i povrću jakih boja – u marelicama, dinjama, mrkvi, brokuli, breskvama, špinatu, mangu… 

Lutein je žućkasti pigment, a nalazimo ga u špinatu, brokuli, kukuruzu, žumanjku jajeta…

  • djeluje na krvožilni sustav
  • zaštićuje od malignih oboljenja  
  • štiti očnu leću od mrene

Likopen je pigment crvene boje, a prirodni je izvor rajčica, lubenica, crvena paprika…

  • On je nekoliko puta jači antioksidans od betakarotena.
  • Novija su istraživanja pokazala da ima preventivnu ulogu u nastanku raka prostate.

Selen

Selen je element u tragovima, a prirodni izvor su losos, školjke, zob, sjemenke suncokreta, smeđa riža, ječam, sok od naranče, kokos, češnjak.

  • sastavni je dio enzima koji sudjeluju u oksidacijskim procesima
  • sudjeluje u očuvanju elastičnosti tkiva
  • uvećava broj spermatozoida i povećava plodnost muškarca

Preporučena dnevna doza (RDA) je 55 mg.

Cink

Prirodni su izvori ostrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetrima, prostati.

Bitan je za veliki broj metaboličkih procesa u tijelu.

Uravnoteženom prehranom dnevno se unese 8,6-14 mg cinka. Uključen je u veliki broj enzimatskih sustava u organizmu (npr. rast i dioba stanice, imunološki sustav, reprodukcija…).

Preporučeni dnevni unos za žene je 12 mg, a za muškarce 15 mg.

Koenzim Q

Koenzim Q pripada skupini tvari koje nazivamo ubikinoni, fiziološki je sastojak organizma, a najviše ga ima u jetrima. Prirodni izvori su riba (skuša, losos, srdela), goveđe meso, orasi. Toplinskom obradom hrane smanjujemo sadržaj koenzima Q. Važan za stvaranje energije u našem organizmu

S godinama se smanjuje pa ga je potrebno dodatno unositi. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama