Moždani udar se može spriječiti: 7 čimbenika koje možete držati pod kontrolom

Visok krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i pušenje samo su neki od čimbenika koji povećavaju rizik. Dobra je vijest da se njihovim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem taj rizik može znatno smanjiti.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Što je moždani udar i zašto nastaje?

Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga zbog začepljenja krvne žile ili kada krvna žila pukne i dođe do krvarenja u mozgu. U prvom slučaju riječ je o ishemijskom, a u drugom o hemoragijskom moždanom udaru. Oba oblika mogu uzrokovati oštećenje moždanih stanica i ozbiljne posljedice.

Na rizik utječu dob, nasljedna predispozicija i određena zdravstvena stanja, ali i brojni promjenjivi čimbenici. Prema izvješću World Stroke Organization iz 2025. godine, velik udio globalnog opterećenja moždanim udarom povezan je s čimbenicima rizika na koje je moguće djelovati. Među najvažnijima su povišen krvni tlak, pušenje, poremećaji masnoća i šećera u krvi te prekomjerna tjelesna masa.

Sedam čimbenika na koje možete utjecati

Visok krvni tlak

Povišeni krvni tlak najvažniji je promjenjivi čimbenik rizika za moždani udar. Dugotrajno opterećenje oštećuje stijenke krvnih žila i povećava mogućnost njihova začepljenja ili pucanja. Problem je što hipertenzija često ne izaziva jasne simptome, pa osoba može godinama imati povišene vrijednosti, a da toga nije svjesna.

Što možete učiniti?

• Redovito mjerite krvni tlak, čak i ako se osjećate dobro.
• Smanjite unos soli i održavajte zdravu tjelesnu masu.
• Uzimajte propisanu terapiju i nemojte je samoinicijativno prekidati.
• Dogovorite liječničku kontrolu ako su vrijednosti često povišene.

Povišeni kolesterol

Povišena razina LDL-kolesterola, poznatog kao „loš” kolesterol, pogoduje stvaranju aterosklerotskih plakova u stijenkama arterija. Sužavanje krvnih žila i stvaranje krvnih ugrušaka mogu ometati dotok krvi u mozak. Rizik ovisi i o drugim čimbenicima, zbog čega se vrijednosti kolesterola procjenjuju u kontekstu ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Što možete učiniti? Provjeravajte masnoće u krvi prema preporuci liječnika, birajte prehranu s više povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica i nezasićenih masnoća te ograničite unos zasićenih masti. Ako je potrebno, liječnik može preporučiti lijekove za snižavanje kolesterola.

Šećerna bolest

Dugotrajno povišena razina glukoze u krvi oštećuje krvne žile i povećava rizik od ateroskleroze. Osobe sa šećernom bolešću često imaju i druge čimbenike rizika, poput hipertenzije, poremećaja masnoća i prekomjerne tjelesne mase, što dodatno povećava ukupni rizik.

Redovito kontrolirajte glukozu i glikirani hemoglobin (HbA1c), pridržavajte se preporučene terapije i dogovorenih prehrambenih i životnih navika. Dobra kontrola šećerne bolesti važan je dio zaštite krvnih žila.

Pušenje

Pušenje oštećuje krvne žile, potiče upalne procese i povećava sklonost stvaranju krvnih ugrušaka. Rizik nije ograničen samo na dugogodišnje pušače, a izloženost pasivnom pušenju također je štetna.

Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih promjena koje možete napraviti za zdravlje srca i mozga. Ako vam je teško prestati, razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom o dostupnoj stručnoj pomoći i metodama odvikavanja.

Prekomjerna konzumacija alkohola

Prekomjerna konzumacija alkohola može povisiti krvni tlak, pridonijeti poremećajima srčanog ritma i povećati rizik od moždanog udara. Rizik ovisi o količini i obrascu konzumacije, a povremeno ispijanje velikih količina alkohola posebno je nepovoljno.

Najsigurniji pristup prevenciji jest izbjegavati prekomjerno pijenje i ne počinjati konzumirati alkohol zbog navodnih zdravstvenih koristi. Ako alkohol konzumirate, smanjivanje količine i izbjegavanje epizoda opijanja korisni su koraci.

Prekomjerna tjelesna masa, neaktivnost i nezdrava prehrana

Prekomjerna tjelesna masa i manjak kretanja povezani su s većim rizikom od hipertenzije, šećerne bolesti i poremećaja masnoća u krvi. Nezdrava prehrana, osobito ona bogata solju i siromašna povrćem i voćem, može dodatno pogoršati te čimbenike.

Nastojte se redovito kretati i postupno povećavati tjelesnu aktivnost. Za većinu odraslih preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, primjerice brzog hodanja, uz prilagodbu zdravstvenom stanju i mogućnostima. Mediteranski način prehrane, s povrćem, voćem, mahunarkama, ribom, maslinovim uljem i orašastim plodovima, dobar je izbor za očuvanje zdravlja krvnih žila.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija čest je poremećaj srčanog ritma pri kojem pretklijetke ne rade pravilno, što može pogodovati stvaranju krvnih ugrušaka. Ako ugrušak dospije do krvnih žila mozga, može uzrokovati ishemijski moždani udar. Fibrilacija atrija ponekad ne izaziva simptome, dok se kod drugih osoba javljaju lupanje srca, umor, zaduha ili omaglica.

Ako imate nepravilan puls ili sumnju na poremećaj ritma, javite se liječniku. Kod potvrđene fibrilacije atrija liječnik procjenjuje rizik od moždanog udara i potrebu za antikoagulantnom terapijom, odnosno lijekovima koji smanjuju stvaranje ugrušaka. Takve lijekove nemojte uzimati na svoju ruku.

Zašto su redovite kontrole važne?

Visok krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest i fibrilacija atrija mogu dugo ostati neprepoznati. Zato su preventivni pregledi važni i kada nemate simptome. Učestalost kontrola i potrebne pretrage ovise o dobi, obiteljskoj anamnezi i postojećim bolestima.

Liječnik može procijeniti vaš ukupni kardiovaskularni rizik, preporučiti odgovarajuće laboratorijske pretrage i odrediti treba li uvesti ili prilagoditi terapiju. Nemojte čekati da se pojave simptomi kako biste počeli brinuti o zdravlju krvnih žila.

Neurologija

Moždani udar kod žena može imati drugačije simptome od uobičajenih

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih te upravo zbog toga stvaraju problem.

Prepoznajte znakove moždanog udara

Čak i uz najbolje preventivne mjere moždani se udar ne može uvijek spriječiti. Zato je važno prepoznati njegove znakove: iznenadnu asimetriju lica, slabost ili utrnulost ruke ili noge, osobito jedne strane tijela, otežan ili nerazumljiv govor, nagle smetnje vida ili iznenadan gubitak ravnoteže. Ako se pojavi neki od tih simptoma, odmah nazovite 112. Nemojte čekati da simptomi prođu, čak ni ako se povuku nakon nekoliko minuta.

Smanjenje rizika od moždanog udara ne zahtijeva savršen način života, nego niz dosljednih odluka: kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola, prestanak pušenja, umjerenost s alkoholom, redovito kretanje i odgovarajuće liječenje postojećih bolesti. Povodom Svjetskog dana moždanog udara napravite prvi korak – provjerite svoje zdravstvene vrijednosti i dogovorite preventivni pregled ako ga već dugo niste obavili.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI