Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiVisok tlak bez simptoma: Koliko dugo srce može „trpjeti“ povišen krvni tlak?
Visoki krvni tlak često ne uzrokuje nikakve tegobe, ali to ne znači da ne ostavlja posljedice na organizam. Dok se osoba osjeća dobro, srce i krvne žile mogu biti izloženi dugotrajnom opterećenju. Koliko dugo srce može nadoknađivati taj povećani napor i što se događa kada ta sposobnost počne popuštati?
Visok tlak bez simptoma („tihi ubojica“), jedno je od najopasnijih stanja moderne medicine. Arterijska hipertenzija definira se kao trajno povišenje krvnog tlaka iznad vrijednosti od 140/90 mm Hg. Najveća zamka ovog stanja leži u tome što pacijenti godinama, pa čak i desetljećima, mogu imati povišene vrijednosti tlaka, a da se pritom osjećaju potpuno zdravo.
Visoki krvni tlak: Koje namirnice konzumirati više, a koje izbjegavati
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Usudio bih se reći da je hipertenzija podmukla bolest, koja često traje godinama prije nego li se počne liječiti i većinom “ne boli”. Ako se ne počne pravovremeno liječiti, u budućnosti će gotovo sigurno dovesti do najtežih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara, kroničnog oštećenja bubrežne funkcije itd. Sreća u nesreći je kada pacijent uz hipertenziju ima i neke tegobe poput glavobolje, lošeg osjećanja, vrtoglavice i sl. Takav pacijent je motiviraniji za dugoročno liječenje, naročito ako mu se nakon uvođenja lijekova tegobe smanje ili potpuno nestanu.
Izostanak simptoma pruža lažni osjećaj sigurnosti. Dok osoba obavlja svakodnevne aktivnosti bez ikakvih tegoba, unutar njezinog krvožilnog sustava odvija se tiho, kontinuirano i progresivno oštećivanje vitalnih organa.
Kako visoki tlak opterećuje srce?
Da bismo razumjeli dinamiku ovog procesa, srce moramo promatrati kao mehaničku pumpu, a krvne žile kao cijevi kroz koje ta pumpa tjera tekućinu. Kada je tlak u žilama povišen, srce mora raditi uz znatno veći otpor kako bi izbacilo krv u ostatak tijela. Kao i svaki drugi mišić izložen stalnom, prekomjernom naporu, srčani mišić počinje zadebljavati. Taj se proces naziva hipertrofija lijeve klijetke. Na samom početku, ovo zadebljanje je kompenzacijski mehanizam koji pomaže srcu da nadvlada povećani otpor. Međutim, s vremenom zadebljani srčani mišić gubi svoju elastičnost. Postaje krut, teže se opušta i puni krvlju, a potrebna mu je i veća količina energije za rad (kisika) što dugoročno vodi prema ozbiljnim srčanožilnim komplikacijama.
Koliko dugo srce može podnositi visoki tlak?
Točan vremenski okvir u kojem srce može podnositi povišeni tlak bez očitih funkcionalnih zatajenja varira od osobe do osobe. On ovisi o genetici, općem zdravstvenom stanju, životnim navikama i, najvažnije, o samim vrijednostima tlaka. Blago povišene vrijednosti krvnog tlaka 140-150/90-95 mm Hg srce može kompenzirati i 20-ak godina prije nego što se pojave prva strukturna oštećenja ili simptomi srčanog zatajenja. Žile polako gube elastičnost, a na njima se ubrzano razvija ateroskleroza. Ako su vrijednosti tlaka stalno umjereno do teško povišene, kompenzacijski mehanizmi srca znatno brže popuštaju. Kod ovakvih pacijenata ozbiljna oštećenja mišića i žila mogu se razviti znatno brže, unutar 3 do 5 godina.
Koje se promjene događaju dok srce „trpi“?
Dok srce „trpi“, na njemu se paralelno odvija nekoliko patoloških procesa:
- Ubrzana ateroskleroza: Visoki tlak mehanički oštećuje unutarnji sloj arterija (endotel). Na tim oštećenim mjestima lakše se nakupljaju masne naslage (plakovi). Kada se ti plakovi formiraju u koronarnim arterijama koje hrane samo srce, dolazi do ishemije – smanjenog dotoka kisika u srčani mišić – srčanog infarkta. Dugoročno visoke vrijednosti krvnog tlaka dovode i do moždanog udara, bilo uzrokovanog aterosklerozom i ugruškom ili krvarenjem zbog pucanja jedne od moždanih arterija.
- Poremećaji srčanog ritma: Zbog zadebljanja i rastezanja pretklijetki i klijetki, narušava se električni sustav srca. To najčešće rezultira fibrilacijom atrija, aritmijom koja dramatično povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka i posljedičnog moždanog udara.
- Kronično zatajenje srca: Kada srčani mišić nakon godina borbe s visokim tlakom konačno oslabi i više se ne može adekvatno puniti niti prazniti, pacijent ulazi u fazu zatajenja srca. Tada se javljaju prvi stvarni simptomi: nedostatak zraka pri naporu, kronični umor i oticanje nogu.
Zašto u početku nema simptoma?
Ljudsko tijelo posjeduje nevjerojatnu sposobnost prilagodbe. Kada krvni tlak raste postupno, tijekom godina, receptori u tijelu (baroreceptori) navikavaju se na višu razinu tlaka i prestaju slati signale alarma mozgu.
Zbog toga pacijenti nemaju glavobolje, vrtoglavice niti zamućen vid – simptome koje obično povezujemo s visokim tlakom. Izostanak simptoma zapravo je biološka zamka; pacijent se osjeća dobro dok se njegovo tijelo polako uništava iznutra.
Prevencija i rano otkrivanje: Jedini pravi lijek
Budući da srce ne može vječno trpjeti bez posljedica, jedini način da se spriječe nepovoljni scenariji jest redovito mjerenje krvnog tlaka. Svaka bi odrasla osoba trebala provjeriti svoj tlak barem jednom godišnje, čak i ako nema nikakvih tegoba.
Prije nego li povišeni krvni tlak dovede do najtežih komplikacija srčanožilnih bolesti, srčanog ili moždanog udara, određenim pregledima mogu se naći početna, pacijentu nevidljiva oštećenja; snimanjem elektrokardiograma (EKG-a) mogu se naći promjene koje ukazuju da se srce već duže vrijeme “bori” protiv visokog tlaka (tzv. hipertrofija lijeve klijetke – “zadebljanje” srca), u laboratorijskim nalazima početno oštećenje bubrežne funkcije kroz pojačano izlučivanje proteina mokraćom ili porasta kreatinina, pregledom očne pozadine moguće je naći početna oštećenja krvnih žila, pregledom velikim krvnih žila vrata (Dopler karotida) mogu se naći početne aterosklerotske promjene i sl. Pacijent koji ima neku od takvih promjena sigurno ima povišen rizik za razvoj srčanog ili moždanog udara te ga treba odmah početi liječiti!
Ako se dijagnosticira hipertenzija, ključno je pridržavati se terapije koju je propisao liječnik. Moderni lijekovi (antihipertenzivi) ne služe samo za “skidanje” trenutačnog tlaka, već primarno štite srce, mozak i bubrege od dugoročnog propadanja, odnosno, sprječavaju prijevremeno obolijevanje i smrtnost od srčanožilnih bolesti. Uz farmakoterapiju, promjene u životnom stilu – poput smanjenja unosa soli, održavanja optimalne tjelesne težine, redovite tjelesne aktivnosti i prestanka pušenja – imaju presudnu ulogu u rasterećenju srčanog mišića.
Zaključak
Srce je iznimno snažan i izdržljiv organ, sposoban godinama podnositi ekstremne napore. Međutim, njegova izdržljivost nije neograničena. Visok tlak bez simptoma polako troši resurse srca, a kada se simptomi konačno pojave, šteta je najčešće već učinjena i djelomično nepopravljiva. Nemojte čekati da vam tijelo pošalje signal za uzbunu, jer u slučaju visokog krvnog tlaka, tišina može biti kobna. Redovita kontrola jednostavan je korak koji doslovno spašava život.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.