Koronavirus - 13. travnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Što je COVID-19 moždana magla i kako si možemo pomoći

U posljednje se vrijeme često pojavljuju napisi o „moždanoj magli“ kao simptomu koji se nerijetko javlja ili zaostaje nakon preboljelog COVID-a otežavajući svakodnevno funkcioniranje

covid-19 koronavirus post covid moždana magla simptom preboljelog COVID-a

Pojam „moždana magla“ nije nov i svi smo se barem jednom požalili da nam je „mutno u glavi“ te da se nikako ne možemo sabrati. No o njemu se je počelo učestalo govoriti tijekom pandemije novog koronavirusa. Naime, pacijenti koji su preboljeli COVID-19 često se žale na ovu pojavu koja ne posustaje niti kroz dulji period.

Dugotrajni COVID može pogoditi bilo koga, no nekima više prijeti

Profesor neurologije Andrew E. Budson na blogu Medicinskog fakulteta Harvard ponudio je objašnjenje ove pojave te što bi nam moglo pomoći da „raščistimo“ misli. Ovom prilikom članak donosimo u cijelosti.

Što je moždana magla?

Krenimo od pokušaja razumijevanja moždane magle. Moždana magla nije medicinski ili znanstveni pojam; koriste ga pojedinci kako bi opisali kako se osjećaju kada je njihovo razmišljanje tromo, nejasno i kad nije oštro.

Svi s vremena na vrijeme iskusimo ovaj osjećaj. Možda niste mogli jasno razmišljati kad ste bili iscrpljeni od putovanja avionom pa vam se doimalo kao da ste se probudili u dva sata ujutro. Ili ste možda uzeli antihistaminik ili neki drugi lijek koji vam je na nekoliko sati zamaglio razmišljanje. U svakom slučaju, vjerojatno ste samo čekali da se vratite u normalu, bilo da je to značilo oporavak od bolesti, prilagodba novoj vremenskoj zoni ili čekanje da se nuspojave povuku.

Ali što ako se vaše razmišljanje ne vrati u normalu?

Što je COVID-19 moždana magla?

Nedavno sam primio email od čovjeka koji je opisao kako se još uvijek bori s kognitivnim problemima otkako se oporavio od virusa u proljeće 2020. Njegov ga je liječnik pregledao te je prošao niz testova. Sve je bilo normalno, ali i dalje je imao probleme u kognitivnom funkcioniranju. Poput njega, mnogi ljudi koji su se oporavili od akutnih, po život opasnih posljedica bolesti COVID-19, još uvijek se ne osjećaju posve „bistro“, odnosno njihovo razmišljanje i pamćenje ne vraćaju se u normalu.

Kako COVID-19 utječe na mozak?

Postoji mnogo načina na koje COVID-19 može oštetiti mozak. Kao što sam opisao u prethodnom postu na blogu, neki mogu biti razorni, poput encefalitisa, moždanih udara i nedostatka kisika u mozgu. Ali drugi su učinci možda suptilniji, poput trajnog smanjenja pažnje koju su primijetili kineski istraživači.

Osim izravnih učinaka na mozak, COVID-19 može imati i dugoročne učinke na druge organske sustave. Pacijenti s takozvanim dugim COVID-om mogu imati i druge dugotrajne simptome, uključujući umor, bolove u tijelu, nesposobnost vježbanja, glavobolju i teškoće sa spavanjem. Neki od ovih problema mogu biti posljedica trajnog oštećenja pluća, srca, bubrega ili drugih organa. Oštećenje ovih organa – ili čak i sami simptomi – mogu oslabiti razmišljanje i pamćenje te uzrokovati moždanu maglu. Na primjer, kako možete jasno razmišljati ako se osjećate umorno i tijelo vas boli? Kako se možete koncentrirati ako pola noći niste spavali te ste se probudili s glavoboljom?

Što biste trebali učiniti ako ste suočeni s COVID-19 moždanom maglom

Prva i najvažnija stvar koju trebate učiniti jest posjetiti svog liječnika i podijeliti s njim sve dugotrajne simptome s kojima se suočavate. To bi trebalo uključivati moždanu maglu i druge neurološke simptome poput slabosti, utrnulosti, trnaca, gubitka mirisa ili okusa, kao i probleme poput otežanog disanja, lupanja srca i abnormalne mokraće ili stolice.

Savjeti za samopomoć

Kako biste se oslobodili moždane magle, preporučujem provođenje svih aktivnosti za koje znamo da uobičajeno svima pomažu u razmišljanju i pamćenju.

  • Izvodite aerobne vježbe. Možda ćete trebati početi polako, samo dvije do tri minute nekoliko puta dnevno. Iako ne postoji utvrđena „doza“ vježbanja za poboljšanje zdravlja mozga, općenito se preporučuje oko pola sata dnevno, pet dana u tjednu.
  • Neka je vaša prehrana mediteranska. Zdrava prehrana koja uključuje maslinovo ulje, voće i povrće, orašaste plodove i grah te cjelovite žitarice, dokazano poboljšava razmišljanje, pamćenje. I zdravlje mozga.
  • Izbjegavajte alkohol i sredstva koja izazivaju ovisnost. Pružite svom mozgu najbolje uvjete za ozdravljenje izbjegavanjem supstanci koje mogu na njega štetno utjecati.
post-COVID sindrom koronavirus

Post-COVID sindrom sve ozbiljniji zdravstveni problem: posljedice mogu ostati i do kraja života

Sve je više dijagnoza koje dolaze nakon COVID-a. Po najnovijim istraživanjima svaki treći pacijent ima neurološki ili psihički poremećaj

SAZNAJTE VIŠE
  • Dovoljno spavajte. Spavanje je vrijeme kada mozak i tijelo mogu izbaciti toksine te raditi na zacjeljivanju. Stoga pripazite da tijelu pružite potreban san.
  • Sudjelujte u društvenim aktivnostima. Društvena smo bića. Društvene aktivnosti ne samo da koriste našem raspoloženju, već pomažu i našem razmišljanju i pamćenju.
  • Bavite se i drugim korisnim aktivnostima, uključujući bavljenje novim, kognitivno poticajnim aktivnostima; slušajte glazbu, vježbajte mindfulness te zadržite pozitivan mentalni stav.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button