Dišni sustav - 20. rujna 2019.
AUTOR ČLANKA - Prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Dodir jeseni na nosnoj sluznici: Kako ublažiti rinitis

Nosna sluznica ima jednu od najvažnijih uloga, a zbog infekcije virusima i prehlada, koje su česte u ovo doba godine, upala sluznice je neizbježna

upala nosne sluznice i prehlada_simptomi rinitisa

Jesen je pred vratima i njezin se miris već osjeća u zraku. Osim što našem nosu možemo zahvaliti taj osjet mirisa vlažne zemlje i jutarnje magle, upala nosne sluznice također bi mogla najaviti novo godišnje doba.

Naime, upravo su jesen i zima godišnja doba u kojima možemo očekivati povećan broj infektivnih rinitisa. Upale nosne sluznice česta su tema i proljetno-ljetnih tekstova o zdravlju dok traje sezona alergijskog rinitisa.

Za početak je red da ukratko predstavimo nos, početni dio našeg dišnog sustava koji bismo mogli nazvati čuvarom pluća. U njemu se zaustavljaju štetne čestice koje ulaze kroz udisaje, odstranjuju se ili pak uništavaju. Takvo filtriranje možemo zahvaliti sluznici kojom je obložena unutrašnjost nosa. Ona stvara sluz na koju se hvataju štetne čestice pa ćemo ih ili izbaciti ispuhivanjem nosa ili progutati nakon što se sliju u grlo. No sluz sadrži i imuno-aktivne tvari sposobne uništiti razne mikroorganizme.

Nos ima važnu ulogu

S druge strane, često možemo čuti da se nos naziva i osobnim klima-uređajem koji će hladni zrak zagrijati, pretopli ohladiti, suhi ovlažiti, a vlažni osušiti. Ta je njegova uloga iznimno važna u čuvanju donjih dišnih putova, odnosno pluća.

Uz te dvije važne uloge, nos ima i neke druge funkcije. To su njušna, fonatorna (sudjeluje u stvaranju glasa), a naposljetku i estetska funkcija.

Disanje na nos je nešto prirodno i refleksno, za razliku od disanja na usta, i važna je pretpostavka zdravlja odraslog čovjeka. S vremena na vrijeme svi imamo problem sa začepljenim nosom. On kod velike djece i odraslih, srećom, predstavlja uglavnom veću ili manju neugodnost bez težih posljedica, barem onih izravnih. Naime, ne smije se smetnuti s uma da nosna kongestija može, među ostalim, poremetiti i naš san te tako utjecati na manjak koncentracije i rastresenost.

Do deset prehlada godišnje

Infektivni rinitis, koji za posljedicu ima i začepljen nos, rijetko se pojavljuje kao izolirana bolest. Uglavnom je udružen s upalom ždrijela i latinski naziv mu je nazofaringitis. Rinitis je dio akutne upale gornjih dišnih putova, a iza latinskog naziva nazofaringitis krije se nešto što je svima poznato kao obična prehlada. Prehlada, dakle i rinitis, najčešća je bolest čovjeka. Javlja se dva do četiri puta godišnje u odraslog zdravog čovjeka, a u djeteta, naročito vrtićke dobi, normalno je i uobičajeno do deset prehlada godišnje.

Najčešći uzročnici rinitisa i prehlade su virusi, i to oko 80% (rhinovirusi, koronavirusi, virusi parainfluence i drugi), a bakterije mnogo rjeđe. Razdoblje od infekcije do razvoja kliničke slike (razdoblje inkubacije) obično traje od 48 do 72 sata. Bolest se prenosi kapljično, pri kihanju ili direktnim kontaktom kao što je rukovanje. Može se prenijeti i diranjem predmeta koji su kontaminirani sekretima prehlađenih osoba (npr. rukohvati u tramvaju).

Simptomi rinitisa

Tipični simptomi za rinitis su kihanje, začepljenost nosa i sekrecija iz nosa. Budući da je, kao što je spomenuto, rinitis dio kliničke slike obične prehlade, prisutni su tu i grebanje u grlu, pečenje i suzenje očiju te suhi kašalj. Nerijetko su prisutni i opći simptomi poput povišene tjelesne temperature do 38,5 ˚C, blage do umjerene opće slabosti i bolovi u mišićima. U većini slučajeva bolest prolazi u razdoblju od sedam do deset dana. Komplikacije su rijetke, pri čemu je kod pušača rizik najveći.

Jedini mogući preventivni postupci u prijenosu prehlade su pranje ruku i nošenje maski na licu. Također se preporučuje izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima u kojima se kreće puno ljudi u sezoni prehlada. Cijepljenje, nažalost, nije moguće jer postoji prevelik broj uzročnika prehlade.

Učinkovit način liječenja zapravo i ne postoji. Prehlada je samoograničavajuća bolest koja ima svoj tijek i na kraju – kako dođe, tako i prođe. Stoga je simptomatsko liječenje jedino ispravno. Tu se misli na to da si simptomatskim lijekovima olakšamo i ublažimo tijek bolesti koji gotovo nije moguće mijenjati.

Invazija virusa, naučite ih razlikovati: Što mi je? Prehlada ili gripa?

Običnu prehladu uzrokuje preko 200 različitih vrsta virusa. Odrasla osoba tijekom godine oboli prosječno 3 puta, a djeca 6-10...

SAZNAJTE VIŠE

S kapljicama treba znati

Simptomatsko liječenje sastoji se od mirovanja, obilnog pijenja tekućine, ispiranja sluznice nosa fiziološkom otopinom i sličnim pripravcima za nos, ukapavanjem kapljica za nos radi smanjenja začepljenosti i sekrecije te grgljanje tekućinama koje smanjuju grlobolju. Za ublažavanje općih simptoma poput malaksalosti, bolova i povišene tjelesne temperature preporučuju se analgetici i antipiretici. Od njih su najpoznatiji paracetamol i ibuprofen. U slučaju da je prisutan kašalj, prepisuju se lijekovi protiv kašlja.

Kapljice za nos, tzv. dekongestivne kapi, ne bi se smjele kapati dulje od sedam dana, a preporučeno je do pet dana. Postoji opasnost od oštećenja sluznice nosa i njušnog živca kapljicama za nos, a kod odraslih mogućnost ovisnosti o kapljicama koja se zove medikamentozni rinitis. Ta je ovisnost psihička pa ovisnici stalno sa sobom nose bočicu s kapljicama i hvata ih panika ako je slučajno zaborave. Ovisnost je i fizička u smislu da sluznica, kako bi nos bio prohodan, neprestano mora biti pod tretmanom kapljica. Što se kapljice više ukapavaju, njihova je djelotvornost kraćeg vijeka i manje je izražena.

Kapljice za nos moraju se pravilno ukapavati da ne prođu kroz nos u ždrijelo i progutaju se nego da ostanu u nosu. Naročito je opasno ako mala djeca gutaju dekongestivne kapi zbog nepravilnog ukapavanja. To može dovesti do teških poremećaja rada srca, koje zahtijeva bolničko liječenje.

Rinitis, odnosno obična prehlada je bolest koju teško možemo izbjeći, no možemo smanjiti njezinu pojavnost. Trebamo se znati s njom nositi tako da je pravilno liječimo kako bismo je lakše preboljeli te kako ne bismo štetili sebi i drugima nepotrebnim uzimanjem antibiotika.

Oprez – bebe ne znaju disati na usta

Dijete ne može disati na usta do šestog mjeseca pa to mora naučiti. Zato se svako otežano disanje na nos negativno odražava na djetetov rast i razvoj, dovodi se u opasnost zdravlje i narušava kvaliteta njegova života.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama