Dijabetes tip 1: Uzroci, simptomi i kako živjeti s bolešću
Dijabetes tip 1 kronična je bolest metabolizma ugljikohidrata čije je osnovno obilježje nedostatak hormona inzulina, glavnog regulatora razine glukoze u krvi. Posljedica toga je povišena koncentracija šećera u krvi odnosno hiperglikemija. U literaturi se često susreću nazivi poput inzulin-ovisni dijabetes ili juvenilni dijabetes.
- Dijabetes tip 1 – uzroci i razvoj bolesti
- Simptomi dijabetesa tipa 1
- Dijabetička ketoacidoza – hitno stanje kod dijabetesa tipa 1
- Dijagnostika dijabetesa tipa 1
- Liječenje dijabetesa tipa 1
- Komplikacije dijabetesa tipa 1
- Suvremeno praćenje glukoze kod dijabetesa tipa 1
- Kvalitetan život uz dobru kontrolu bolesti
Iako se dijabetes tip 1 može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće se pojavljuje kod djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba. Poseban oblik bolesti koji se razvija sporije u odrasloj i starijoj dobi naziva se latentni autoimuni dijabetes odraslih (LADA).
Što dijabetes znači za srce, bubrege i oči: Komplikacije koje možemo spriječiti
Dijabetes tip 1 – uzroci i razvoj bolesti
Najčešće do pojave dijabetesa tipa 1 dovodi autoimuno uvjetovana destrukcija beta stanica Langerhansovih otočića gušterače. Kada se te stanice oštete, organizam više ne može stvarati dovoljnu količinu inzulina potrebnu za regulaciju glukoze u krvi.
Točan mehanizam nastanka bolesti još nije potpuno razjašnjen, no smatra se da važnu ulogu imaju genetska predispozicija i okolišni čimbenici koji pokreću autoimuni proces. Bolest se često razvija postupno i određeno vrijeme može biti bez jasnih simptoma, a kliničku manifestaciju često potakne infekcija ili drugo akutno stanje organizma kada potreba za inzulinom naglo raste.
Simptomi dijabetesa tipa 1
Kada organizam više ne može pravilno iskorištavati glukozu, pojavljuju se tipični simptomi šećerne bolesti poput pojačane žeđi, učestalog mokrenja i pojačanog apetita. Često se javljaju i kronični umor, slabost te gubitak tjelesne težine unatoč povećanom apetitu.
Ako se pravovremeno laboratorijski potvrdi hiperglikemija, dijagnoza dijabetesa tipa 1 obično nije upitna.
Dijabetička ketoacidoza – hitno stanje kod dijabetesa tipa 1
Ovisno o brzini razvoja novootkrivene bolesti, nerijetko je prva manifestacija šećerne bolesti popraćena razvojem po život opasne komplikacije – dijabetičke ketoacidoze. Unatoč napretku spoznaja o bolesti i liječenju, i danas se stopa smrtnosti kreće između 7 i 9% i takvo stanje zahtijeva liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja.
Uslijed nemogućnosti metaboličkog iskorištavanja glukoze, dolazi do pojačane razgradnje masti koje se u jetri metaboliziraju u ketokiseline i predstavljaju alternativni izvor energije za organizam. Uz već navedene simptome i znakove šećerne bolesti, sumnja na dijabetičku ketoacidozu bit će opravdana ukoliko se osoba klinički progresivno pogoršava, poglavito po pitanju stanja svijesti uz popratnu jaku bol u trbuhu, mučninu te nepravilno i površno disanje nakon početno produbljenog disanja (Kussmaulovo disanje), a dosta tipičan dijagnostički znak je zadah po acetonu.
Dijagnostička potvrda obuhvaća jednostavne i široko dostupne laboratorijske metode:
- Visoka koncentracija glikemije
- Prisutnost ketona
- Pokazatelji metaboličke acidoze prema acibobaznom statusu (pH <7.30)
- U težim stupnjevima nađe se manjak bikarbonata (HCO3 <15 mmol/L)
Dijagnostika dijabetesa tipa 1
U početku bolesti osim nužnih mjera intenzivnog liječenja, preporučljivo je učiniti i dodatnu dijagnostičku obradu, prvenstveno se to odnosi na laboratorijsku analizu protutijela:
- Protutijelo na glutamat dekarboksilazu (antiGAD65)
- IA2A, autoantitijelo na tirozin fosfatazu IA2A
- Protutijela na stanice otočića gušteraće (engl. islet cell antibodies – ICA)
- Autoantitijela na inzulin (engl. insulin autoantibodies)
- Protutijela na cink transporter 8 (ZnT8A)
Liječenje dijabetesa tipa 1
S obzirom na to da se novootkrivena bolest javi u fazi razvijene ili prijeteće dijabetičke ketoacidoze, inicijalno intenzivno liječenje podrazumijeva prije svega rehidraciju te uvođenje i titraciju inzulina kao oblika nadomjesnog liječenja. Od ostalih mjera liječenja korigira se elektrolitski status, kao i liječenje podležećih stanja koja su potaknula kliničku manifestaciju bolesti.
Nakon stabilizacije potreba za inzulinom se smanjuje i u kasnijoj ambulantnoj fazi liječenja i praćenja uobičajeni je režim tzv. intenzivirana inzulinska terapija s 3 prandijalna inzulina (primjena najčešće pred obrok) uz najčešće jednu dozu bazalnog inzulina.
Po oporavku od prve „intenzivnije faze bolesti“, nerijetko nastupi kraći period remisije. Tada nema potrebe za ikakvom inzulinskom terapijom, ali takav period remisije najčešće je privremen nakon čega je neophodna trajna intenzivirana inzulinska terapija. Osim intenzivirane inzulinske terapije, postoji mogućnost liječenja i inzulinskom pumpom.
Komplikacije dijabetesa tipa 1
Komplikacije dijabetesa tipa 1 mogu biti akutne i kronične. Među akutnim komplikacijama najvažnije su dijabetička ketoacidoza i hipoglikemija, dok kronične komplikacije uključuju oštećenje krvnih žila, bubrega, živaca i očiju.
Osim inicijalne manifestacije prilikom dijagnosticiranja šećerne bolesti, dijabetička ketoacidoza može se javiti zbog neredovitog uzimanja inzulinske terapije ili čak i kraćih prekida, zatim kod kvara inzulinske pumpe, kod niza drugih komorbiditeta koji je privremeno indicirano liječenje kortikosteroidima te u sklopu javljanja interkurentnih zbivanja (akutna infektivna zbivanja, sepse, akutne upale gušterače,…).
Kronične komplikacije šećerne bolesti općenito dijelimo na:
- Makrovaskularne (infarkt miokarda, moždani udar, periferna arterijska bolest)
- Mikrovaskularne (dijabetička bolest bubrega, dijabetička neuropatija, dijabetička retinopatija)
Suvremeno praćenje glukoze kod dijabetesa tipa 1
Posljednjih godina sve je dostupnije kontinuirano praćenje glukoze pomoću CGM uređaja (continuous glucose monitoring). U Hrvatskoj osobe s dijabetesom tipa 1 mogu ostvariti pravo na CGM uređaj preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uz preporuku dijabetologa.
Takvi uređaji omogućuju praćenje glukoze u stvarnom vremenu, bolju regulaciju šećera u krvi i smanjenje rizika od hipoglikemija, što značajno poboljšava kvalitetu života oboljelih.
Kvalitetan život uz dobru kontrolu bolesti
Iako dijabetes tip 1 zahtijeva cjeloživotno liječenje i svakodnevnu brigu o regulaciji glukoze, suvremene terapijske mogućnosti danas omogućuju kvalitetan, aktivan i ispunjen život. Pravodobna dijagnoza, redovite dijabetološke kontrole i dobra regulacija bolesti ključni su za prevenciju komplikacija i očuvanje zdravlja dugoročno.
Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
