Alergije - 27. ožujka 2019.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Alma Rožman, dr. med., spec. pneumoftiziolog, Poliklinika za bolesti dišnog sustava

Proljeće u sjeni breze: Prepoznajte simptome jedne od čestih alergija

Breza je ljekovita, ali i alergogena biljka koja od ožujka do svibnja mnogima narušava kvalitetu života

Proljeće u sjeni breze_Prepoznajte simptome jedne od čestih alergija

Je li i vama prva asocijacija na proljeće alergija na brezu? Hiposenzibilizacija jedini je oblik terapije koji na dulje može imunosni sustav povesti u pravom smjeru.

Brezu zovu i bijela breza, brizovina, metlika, obična breza te žalosna breza. Talijanski liječnik Mattiola u 16. stoljeću brezom je uspješno liječio kamence bubrega i mjehura. Indijancima, Indijcima i stanovnicima Sibira breza je čarobno drvo. Ime drvo mudrosti dobiva po brezovoj šibi kojom su u srednjem vijeku učitelji kažnjavali lijene učenike.

List breze jedan je od jačih prirodnih biljnih diuretika i dezinficijensa, što je važno u liječenju gihta i reume, nakupljanja vode u trbušnoj šupljini, kod jako otečenih nogu i bolnih, otečenih zglobova. Poznato je i ljekovito djelovanje obloga od mladih listova breze koji se stavljaju na bolna mjesta kod reume i gihta, na otekle i bolne zglobove. Kupke od brezova lišća preporučuju se kod kožnih bolesti, kao što su kožne nečistoće, vlažni i suhi lišajevi, svrab, perut te masno vlasište.

U proljeće pučka medicina kao preventivu u održavanju našeg zdravlja savjetuje razne biljne terapije i prehranu za pročišćavanje cijelog organizma i krvi. Svježi sok breze u liječenju bolesti ima stoljetnu tradiciju. Koru breze upotrebljavamo za pripremu kupki za liječenje raznih kožnih nečistoća i bolesti kože, znojenja nogu, osipa i čireva.

Simptomi i liječenje alergije na brezu

No breza je i alergogena biljka koja počinje cvasti u ožujku, najveći intenzitet cvatnje je tijekom travnja, a u manjoj se mjeri nastavlja tijekom svibnja. Zajedno s cvatnjom trava mnogim osobama izaziva neugodne alergijske simptome zbog čega im je narušena kvaliteta života.

Polen ili peludna zrnca breze su lagana, a nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 100 kilometara. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla.

Simptomi alergije gornjeg dišnog sustava su:

  • rinoreja (curenje vodenaste sekrecije iz nosa)
  • kihanje u salvama, dva do 20 puta
  • svrbež nosa uz iritaciju očiju
  • začepljenost nosa
  • suhi nadražajni kašalj
  • javi li se i otežano disanje, postoji sumnja na astmu.

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je pomoću topičkih kortikosteroida i topičkih antihistaminika koji se uštrcavaju direktno u nos ili kapaju u oči.

U slučaju da ta zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni u obliku tableta. Liječenje alergijskog rinitisa ili peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, te trajati do njezina kraja.

Osobe alergične na polen trebaju nositi masku pri izlasku iz kuće. Preporučuje se i pranje kose svake večeri jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima. Izbjegavati provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća (ujutro). Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se uređaji dobro održavaju i redovito im se mijenjaju hepa filtri.

Križne reakcije

Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polinacije, njezino trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.

Sve se češće otkriva takozvana križna reakcija između alergije na peludi i pojedinog voća i povrća. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju i krušku.

Simptomi nakon konzumiranja sirovog voća i povrća su od bezazlenog kašljucanja, grebanja u grlu do akutnog stezanja u grlu (laringospazma) koji je posljedica edema sluznice grkljana, što može biti opasno za život i zahtijeva hitnu intervenciju. Zato se navedeno voće i povrće smije konzumirati termički obrađeno.

Čest oblik alergijskog rinitisa: Pozdrav proljeću uz peludnu hunjavicu

Prva peludna zrnca počela su lebdjeti zrakom već u veljači izazivajući kod preosjetljivih osoba neugodne simptome alergijskog rinitisa

SAZNAJTE VIŠE

Dugoročno rješenje

Hiposenzibilizacija je jedini oblik terapije koji imunosni sustav dugotrajnije može povesti u pravom smjeru. Dakle, u duljem razdoblju (u trajanju od tri godine) u pravilnim se razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena.

Najveća prednost hiposenzibilizacije jest što u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili neko vrijeme nisu ni potrebni. Tom je terapijom moguće zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme.

Alergičnim osobama se, uz obaveznu medikamentoznu terapiju, preporučuje jačati imunitet antioksidansima (kombinacija meda i cimeta), preparatima cinka i magnezija te uljem crnoga kima.

Sve je više alergičara

Danas već više od 30% stanovništva, od kojeg 25% mladih, ima neku od alergijskih bolesti. Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka, kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi  (grinje i kućni ljubimci).

Pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Ako je jedan roditelj atopičar, 30% je veći rizik od pojave atopije kod djece, a kod oba roditelja atopičara rizik se povećava na čak 80%. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama