Alergije - 26. ožujka 2018.
AUTOR ČLANKA - mr. sc. Alma Rožman

Sezona je peludne hunjavice! Što napraviti kada vas “uhvati” alergija?

Na svakom uglu se kiše i kašlje, oči su crvene, a potrošnja maramica je u porastu. Ako još niste potvrdili svoje sumnje na alergiju, mogli biste to sada učiniti

peludna alergija

Proljeće se osjeća u zraku, točnije, miriše na alergije. Već su u veljači prvi pacijenti iskusili simptome peludne hunjavice, odnosno alergije na peludi. Riječ je o najčešćem obliku alergije s kojim se bori svaki deseti čovjek.

Svrbež i suzenje očiju, kihanje te vodeni iscjedak iz nosa dobro su poznati simptomi po kojima se prepoznaje alergija na peludi. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na peludi stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je prisutna polenacija. Polen ili peludna zrnca su lagana te se nošena vjetrom mogu prenijeti na udaljenost od 100 kilometara. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja.

Kako izdržati u gradovima?

U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca najgušća su u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho (30-40% vlage) vrijeme te uz visoki tlak zraka oslobađaju se velike količine polena. Najveća koncentracija polena je ujutro pa se ne preporučuje jutarnje provjetravanje prostorija. Osobe alergične na polen trebaju nositi masku pri izlasku iz kuće. Preporučuje se i pranje kose svake večeri jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima.

Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polencije, njezino trajanje s pogreškom od plus ili minus 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.

>> Čitajte još: Zbog intenzivne izloženosti proljetnom suncu na koži se često javljaju različite reakcije, uglavnom u obliku crvenila i osipa. Za fotoosjetljivost kože postoji više mogućih objašnjenja, pročitajte više na ovom linku <<

Kako smanjiti simptome alergije?

Alergija nije izlječiva, ali postoje metode liječenja kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako i prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jedini je oblik terapije koji dulje imuni sustav može povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem razdoblju (u trajanju od tri godine) u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena.

Smatra se da čak 40 do 50 posto osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata

Najveća prednost jest ta što u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili neko vrijeme i nisu potrebni. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Uspjeh hiposenzibilizacije bolji je kod osoba koje su alergične na jedan ili najviše dva alergena. Smatra se da čak 40 do 50 posto osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata.

Ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinje, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohari), neophodno je učiniti imunološku obradu (IgE i specifični IgE ili RAST na pojedini alergen) kojom se utvrđuje mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunološkom testu najviše pozitivna te izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrok sezonske astme.

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se uštrcavaju direktno u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ta zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je i upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu.

Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, a terapija mora trajati do kraja tog razdoblja.

Bioprognoza i polenski kalendari

Preporučuje se pratiti izvješća o aktivnosti polena koja su sadržana u bioprognozi. Pomoću polenskih kalendara svaki bolesnik može doznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa.

U kontinentalnom pojasu prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura snižava se broj polenskih zrnaca. U velikim gradovima tog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, tijekom cijele godine nalazimo polen u zraku.

Maksimalna polinacija je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi te od polovice kolovoza do polovice rujna kada cvate korov. Za primorski pojas utvrđeno je da je maksimalna polinacija prije proljeća i u rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina) te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog kotara, južnodalmatinskih planina i otoci.

>> Informirajte se: Osim antihistaminika, odnosno lijekova za liječenje alergija, saveznici pri ublažavanju neugodnih simptoma stižu nam iz prirode. Doznajte o kojih 7 biljaka je riječ <<

Mjere prevencije –  zaštitite se od alergena

Općenito, uklanjanje najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikove okoline može spriječiti pogoršanje te skratiti liječenje. Najčešći pokretači su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, dlake životinja i pelud, virusne infekcije i napor.

  • Da bismo odstranili što više grinja, treba prati posteljinu na temperaturi većoj od 55 °C, sušiti u sušilici ili na suncu.
  • Dobro je odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati ili zamrzavati u ledenici.
  • Kućne ljubimce trebalo bi ukloniti iz mikrookoliša astmatičnog bolesnika, ne pušiti u kući i ne voditi djecu koja boluju od astme na javna mjesta gdje se puši.
  • Infekcije treba prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju njihove pojave neophodno je pojačati osnovnu terapiju tijekom infekcije i najmanje još nekoliko tjedana nakon nje.
  • Izbjegavajte provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kad je koncentracija peludi najveća.

Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se uređaji dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filteri.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama