Nulti stupanj bacanja hrane: Koje namirnice možemo iskoristiti u potpunosti?

Konzumiranje hrane najčešće je osnovna aktivnost te je u centru zbivanja svakoga od nas. Ona znači život pa obvezuje pojedinca da hrani obrati veliku pozornost. Najčešće se traži hrana koja se brzo priređuje, jela za koja treba samo nekoliko namirnica. Primjećuje se da se tijekom pripreme namirnica, posebno nekih vrsta voća i povrća, dobiva veća količina nejestivog dijela i otpada u odnosu na jestivi dio namirnice. Ponekad nismo ni svjesni da bacamo dijelove koje možemo lako upotrijebiti.

Brokula je primjer povrća koje se može potpuno iskoristiti, a ne samo nama poznat njezin zeleni dio. Listovi brokule mogu se kuhati kao kupus jer su bogati vitaminima C i A, a stabljika se može jesti kao grickalica.

Crvenom luku čišćenjem bacamo koru koja se može dodavati juhama i varivima, a upravo ona sadrži kvercetin – pigment koji pomaže u smanjenju krvnog tlaka.

Lišće mrkve i celera također se često zanemaruje, a može poslužiti kao začinsko bilje, dok vrhovi jagoda mogu poslužiti za aromatiziranje vode.

Tikvice su jestive sa svojim cvjetovima. Cvijet tikvice bogat je vitaminom A, folnom kiselinom i kalijem.

Namirnice koje se mogu konzumirati jer su cijele jestive su bobičasto voće – borovnice, ribiz, maline, kupine, brusnice i samoniklo bilje. Važno je napomenuti kako se sve više daje prednost ekološkom uzgoju i načelima permakulture. Tako se vraća zanimanje za samoniklo jestivo bilje koje se prije koristilo tijekom nestašica hrane izazvanih ratovima ili prirodnim nepogodama. Suvremeni botaničari smatraju da samoniklo jestivo bilje može zamijeniti kultivirane biljne proizvode.

Samoniklo bilje

U našoj zemlji postoji više od 1000 vrsta samoniklih biljaka koje bi se u nekom obliku mogle koristiti za hranu. Za samoniklo bilje važno je odgovorno i sigurno ga identificirati te znati u koje se doba godine skupljaju plodovi i gdje.

Tu valja izdvojiti popularnu koprivu, maslačak, radič i medvjeđi luk. Zeleno samoniklo jestivo bilje bogato je vitaminom C, vitaminom B1 te B2, folatom i vitaminom E. Gotovo sve ostale namirnice imaju određeni dio koji nije jestiv te se pri obradi ili konzumaciji odstranjuje. Prehrambeno ponašanje potrošača, odnosno njihova spoznaja o hrani ima važnu ulogu u odabiru i obradi hrane.

Buduće inovacije trebaju rezultirati proizvodnjom hrane veće nutritivne gustoće, što pridonosi većoj kvaliteti hrane, uz manje otpada i općenito štetnosti za zdravlje. Treba naglasiti da nisu baš uvijek svi dijelovi voća i povrća (i drugih namirnica) potpuno jestivi te je zato važno staviti naglasak na poznavanje namirnica i njihovu obradu.

Nacionalna strategija o rasipanju hrane

Tendencija Europske komisije je izrada nacionalnih strategija rasipanja hranom kako bi se do 2025. godine ono smanjilo za 25 posto. Da bi to bilo ostvarivo, potrebno je pomno planirati prehranu i jelovnike.