Oprez: Solarij može dovesti do ovisnosti i bolesti

Preplanula put suvremeni je ideal lijepog i zdravog izgleda. Stoga mnogi uoči ljeta nastoje „uhvatiti boju“ u solariju, a nakon ljeta „održavati boju“ sve do sljedeće sezone, i tako unedogled. No, preplanula put možda će se maknuti s vaše liste prioriteta kad čujete da solarij može dovesti i do bolesti kao što je tanoreksija, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Tanoreksija može biti opasna

Često korištenje solarija može dovesti do tanoreksije (engleska složenica riječi tan – ten i anorexia – anoreksija), ovisnosti o preplanulom tenu i izlaganju UV zrakama, bilo umjetnim i(li) sunčanim.

Osobe koje pate od tanoreksije opsesivni su “sunčači“ ne samo zbog brončane boje kože, nego i efekta podizanja raspoloženja koji pritom nastaje. Naime, UV zrake utječu na stvaranje endorfina (takozvanog hormona sreće) pa se neki doslovce “navuku“.

Pojavi tanoreksije pridonose mitovi o solariju. Česte su tvrdnje da je solarij manje štetan od sunca te da pomaže u tretiranju nekih zdravstvenih tegoba, primjerice, manjka vitamina D i psorijaze.

WHO: Izbjegavajte solarij!

No, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) već više od dva desetljeća upozorava da solarij treba izbjegavati.

Krenemo li od spomenutih mitova, WHO navodi da solarij uopće nije poželjan da bi se potaknulo stvaranje vitamina D u organizmu. Preporučuje se pravilna prehrana i umjereno izlaganje suncu.

WHO također ističe da nema dokaza manje štetnosti solarija u usporedbi sa suncem. Štoviše, za neke uređaje ustanovljeno je da zrače i do dvadeset puta jače nego podnevno sunce ljeti.

Komercijalna uporaba solarija ne smije se poistovjećivati s terapijskim uređajima. Umjetno UV zračenje u određenim slučajevima se koristi u zdravstvene svrhe, među ostalim kod manjka vitamina D i psorijaze. Međutim, terapijska primjena UV svjetla provodi se u strogo kontroliranim uvjetima pod medicinskim nadzorom.

Zabluda je da se koža u solariju može pripremiti za izlaganje suncu i zaštititi od opeklina. Preplanulost je ustvari znak oštećenja kože, jer ona obrambeno reagira na UV zrake pojačanim stvaranjem pigmenta melanina.

Solarij može oslabjeti otpornost našeg organizma

Solarij, baš kao i prekomjerno izlaganje suncu, ubrzava starenje kože. Također povećava rizik od melanoma i drugih zloćudnih kožnih bolesti. Učestalo korištenje solarija također može oslabjeti otpornost organizma odnosno imunitet, te izazvati upale i oštećenja očiju.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da bi solariji trebali imati istaknuta upozorenja o štetnosti, poput cigareta te da bi korištenje solarija trebalo biti regulirano zakonom.

Zbog brojnih dokaza o štetnosti, u Australiji i Brazilu je komercijalna uporaba solarija zabranjena, a u nekim zemljama zakoni su postroženi tako da u solarij ne smiju osobe mlađe od 18 godina te se kontrolira ispravnost i jačina uređaja, kao i stručnost djelatnika u salonima za umjetno sunčanje (npr. u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Švedskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Portugalu, Izraelu).

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje:

• Za zdravlje je najbolje, da uopće ne koristite solarij.
• Ako ga ipak koristite, neka to bude vrlo kratkotrajno. Ne biste smjeli ići u solarij više od dva puta tjedno (i to samo povremeno tijekom godine), a između dva umjetna sunčanja treba proći barem 48 sati.
• U salonu provjerite na koji način se kontrolira ispravnost uređaja i kakvi su higijenski uvjeti te jesu li djelatnici stručni – trebali bi znati procijeniti vaš tip kože i na temelju toga preporučiti koliko dugo smijete ostati u solariju, ili vas upozoriti da vam je koža preosjetljiva za solarij.
• Obvezno nosite zaštitne naočale.

Solarij ne biste smjeli koristiti:

• ako ste mlađi od 18 godina
• imate vrlo svijetlu i osjetljivu kožu koja brzo pocrveni na suncu
• imate puno pjega i(li) madeža
• ako vam je koža bilo gdje na tijelu upaljena ili oštećena, ili zacjeljuje nakon oštećenja (uključujući posljedice etstetskih zahvata poput mezoterapije, lasera, jakih pilinga)
• vi ili netko u vašoj obitelji imali ste rak kože
• uzimate lijekove koji povećavaju osjetljivost na UV zrake (npr. antibiotike, antidepresive, retinoide za liječenje akni, oralne kontraceptive, duiretike, antihistaminike, antimikotike)
• za vrijeme trudnoće i dojenja