Kad nas „stisnu“ emocije: pogrbljenost i bol

Neupitno je da osjećaji utječu na naše držanje tijela, na naš stav. Kada smo sretni, hodamo veselo, brzo i uspravno, a zbog tuge i nevolje pognut ćemo glavu i zatvoriti se u sebe. Drugim riječima, tijelom izražavamo osjećaje.

Kad doživljavamo ili proživljavamo emociju, u organizmu se događaju fiziološke promjene kao što su ubrzan rad srca, ubrzano disanje, pojačano lučenje hormona, napetost mišića i drugo. Funkcija fizioloških promjena je da povećaju razinu energije i tako pripreme organizam za napor i hitnu reakciju, odnosno intervenciju.

„Zaključana postura“

Tijelo na određenu stresnu situaciju odgovara povećanjem mišićne napetosti jer se priprema na određeni odgovor. Ako se stresna situacija nastavi kroz dulji vremenski period ili se osoba kroz prisjećanje neprestano vraća u stresnu situaciju, tijelo reagira tako da konstantno šalje mišićima poruku da se kontrahiraju (reakcija na podražaj). To dovodi do pojave specifičnih simptoma kao što su bol, smanjen opseg pokreta, veća podložnost ozljedama, promijenjen način disanja, spazam probavnog sustava i/ili tenzijske glavobolje. Svi ovi simptomi dovode do promijenjene posture, odnosno držanja tijela koje, ako se simptomi pojavljuju kroz dulje vrijeme, dovodi do „zaključane posture“. 

Što kažu istraživanja

U prilog govori i istraživanje u kojem su istraživači proučavali kakav je učinak pogrbljene i pravilne posture na srce i raspoloženje 74 ispitanika. Ispitanike su vezali trakom u zadane posturalne obrasce, mjerili su im krvni tlak i otkucaje srca, kao i raspoloženje, samopoštovanje te razinu stresa. Ispitanici koji su bili pravilno pozicionirani dokazano su imali više razine samopoštovanja, bili su boljeg raspoloženja te su imali manju razinu straha u usporedbi s loše pozicioniranim ispitanicima.

Lingvistička ispitivanja su pokazala da su „pogrbljeni“ ispitanici koristili više riječi povezanih s negativnim emocijama, riječi povezane s tugom i općenito manje pozitivnih pojmova. Zaključak je da nas već i sama uspravna postura u stanju stresa može bolje pripremiti za borbu sa stresorom. 

Ispravljanje držanja tijela fizioterapijom

Fizioterapija može pomoći kod „zaključane posture“ najviše na području edukacije pacijenta o tome koje vježbe može raditi kako bi poboljšao posturu te smanjio simptome.

Fizioterapijski tretmani također utječu na posturu time što se daje pozitivna informacija tijelu koju potom tijelo procesuira i interpretira na vlastiti način. Ključ dobrog rezultata je prihvaćanje odgovornosti za vlastito zdravlje i pristanak na sudjelovanje u tom procesu. Bez volje pacijenta da sudjeluje u tretmanima, rezultati su minimalni.