ADIVA Plus sadržaj - 11. svibnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Tatjana Divjak, life & business coach, ADIVA Plus sadržaj

(P)ostanite optimistični: kako odagnati mračne misli i krenuti dalje

Iako živimo u vremenima u kojima je teško njegovati pozitivno razmišljanje, uz nekoliko „trikova“ moguće je preuzeti konce u svoje ruke i odgurnuti se od dna

optimizam pozitivno razmisljanje samopouzdanje

Kriza je postala naša svakodnevnica, a kraj joj se ne nazire. Nemoguće je jednostavnim porukama utješiti nekoga. No i dalje imam za svoju zadaću dati vam poticaja da preuzmete odgovornost za svoj život. Možda ću vam nekim idejama, ali i primjerom pomoći u tome. Optimizam, pozitivno razmišljanje, samopouzdanje… zajedo se zapitajmo kako ih ponovno steći?

Svi imamo potrebu za kontrolom nad našim životima. Želimo se pripremiti za ono što smatramo neizbježnim ili kada svoju situaciju smatramo ugrožavajućom. Pokušavamo se obraniti iracionalnim razmišljanjem u nadi da se nećemo morati suočiti s neizbježnim. I tako smo u negativnom i iracionalnom obrascu razmišljanja dok si rekao – keks.

Iracionalno razmišljanje nas blokira ili tjera na iracionalna ponašanja. Negativnostima pridonosi i okolina (mediji, prijatelji…) pa su strahovi i vjerovanje da nećemo uspjeti preživjeti – svakodnevica. Ti su strahovi duboko ukorijenjeni u ljudskim bićima, ne samo zato što je jedino sigurno da ćemo jednog dana umrijeti nego (čini se) i gore od toga, da ćemo – životariti.

Više teškoća, manje tolerancije i strpljenja

Kada životne teškoće postanu naša svakodnevica, a osobito ako smo im izloženi dulje vremensko razdoblje i teškoće se samo pojačavaju. Bez obzira na ono što napravimo, smanjuju se i naša tolerancija i sposobnost da strpljivošću izdržimo teška vremena.

Dokle god imamo osjećaj da nešto možemo poduzeti, spremni smo na preuzimanje odgovornosti – zadnjim atomom snage činimo preokret. No ako mislimo da smo zakasnili, gradimo plodno tlo za gubitak povjerenja u život, za pesimizam i negativne misli.

Često podsjećam sve u svom okruženju kako je važno napraviti nešto kad nisi zadovoljan. No svjesna sam i sama da je čovjek biće čopora i da na njega utječu i neke zakonitosti koje su psihološki toliko uvjetovane da im se, koliko god netko bio snažan, ponekad teško oduprijeti.

Naučena bespomoćnost

Bespomoćnost nije samo stvar „lošeg karaktera“! Ponekad se u tom vrtlogu želje da odustanemo nađemo zato što je prirodno da očajem reagiramo na „nezasluženu kaznu“. Tako naučimo biti bespomoćni!

Pojam naučene bespomoćnosti osmislili su američki psiholozi Martin Seligman i Steven F. Maier – riječ je o stanju u kojem će se naći oni koji, ako ih izložimo ponovljenoj situaciji u kojoj što god učinili ne ostvaruju promjenu ugrožavajuće situacije, nakon nekog vremena odustaju od pokušaja da stvari mijenjaju. Čak i kada se situacija toliko izmijeni da je promjena jednostavna i laka, više ne pokušavaju, nego prihvaćaju zlu kob.

Posljedice osjećaja bespomoćnosti i beznađa

Gubitak kontrole nad životnim situacijama na dulji rok kod ljudi izaziva baš to – osjećaj bespomoćnosti i beznađa. Posljedice za čovjeka su razvoj bolesti – od tjeskobe i fobija do depresije.

I kad se nađemo u situaciji da, što god mi napravili u korist rješenja, nailazimo na nove prepreke (osmislimo novi poslovni projekt, a državni službenici povećaju porezno opterećenje; odlučimo napokon dati otkaz na poslu na kojem smo nezadovoljni, a tvrtka u kojoj smo samo koji mjesec, izgubi veliki poslovni aranžman i otkaže ugovore onima koji su zadnji primljeni) – ne preostaje nam ništa drugo nego osloniti se na onu staru: uzdaj se u se i u svoje kljuse.

Što nam sve može pomoći

Nakon kiše dolazi sunce – Pomaže nam i to da se prisjetimo neke situacije iz koje smo se izvukli nekim čudom! Iznimno je važno imati svijest o tome da problemi i prepreke nisu trajni, nego privremeni – iako ponekad traju (pre)dugo.

Nad prolivenim mlijekom se ne plače – Tehnika koja će vam u tome pomoći jest promjena načina na koji objašnjavate stvarnost s kojom ste suočeni. Na gubitak posla jedni će reći sebi: „Ja sam nesposoban“, no drugi će pomisliti „Predugo sam čekao da riješim svoju situaciju, ali za promjenu nikad nije kasno“ ili „Nad prolivenim mlijekom ne valja plakati. Otkrit ću što je ono što znam raditi“ i to je ono što razlikuje pesimiste od optimista.

Bez generaliziranja – Optimistični ste kada o nekoj situaciji govorite kao specifičnoj, umjesto da je smatrate sveobuhvatnom. Pomislit ćete: „Ovo nisam dobro napravila“, umjesto: „Nikad ništa ne napravim kako treba“ te ćete imati pozitivniji pogled na situaciju.

Prestanite se ljutiti na sebe – Umjesto da se okrivljujete, potražite uzrok izvan vas, ali ipak preuzmite odgovornost – tako ćete potaknuti svoj optimizam i u najtežim vremenima. Primjer za to je zamijeniti razmišljanje: „Uvijek ja zabrljam“, onim „Očito nesposobni ljudi određuju pravila, ali ja sam kreativna!“.

Objasnite situacije na pozitivan način – Jedan od sigurnih načina da ostvarimo svoju slobodu i budemo ono što stvarno jesmo (a time i sretna, ispunjena osoba) jest da objašnjavamo situacije u kojima se nalazimo tražeći ono što je u njima pozitivno i moguće. Sjetimo se zašto smo rođeni, koja je naša istinska životna misija, svrha.

Pozitiva u glavi: Optimističan partner može očuvati naše kognitivne funkcije

Novo istraživanje američkih znanstvenika pokazuje da ljubav, optimizam i mentalno zdravlje idu itekako zajedno

SAZNAJTE VIŠE

Pokušajte biti barem optimističniji – Preuzmimo odgovornost za sebe i svoje odluke. A onda promjenom koja je nužna i ostvarimo svoju svrhu. Postanite barem optimističniji, ako već niste optimist. Otvorite oči, naučite svojim unutarnjim glasom objašnjavati situacije kao optimist i zapitajte se koji je sada potez na vama kako biste održali svoj pozitivni stav.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button