Neuroticizam: Što kad smo emocionalno nestabilniji?

Suvremena istraživanja u području psihologije danas uglavnom podržavaju model Velikih pet u objašnjavanju različitih tipova ličnosti. Model Velikih pet nastao je iscrpnim empirijskim istraživanjima. Znanstvenici su otkrili pet faktora koji objašnjavaju velik dio različitosti ljudskog mišljenja, osjećanja i ponašanja.

Tih pet faktora su: ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, otvorenost prema iskustvu i neuroticizam.

Upravo posljednji faktor, neuroticizam, ističe se kao onaj koji može igrati veliku ulogu u općem mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca.

Što je neuroticizam?

Neuroticizam tipično definiramo kao sklonost tjeskobi, sniženom raspoloženju, sumnji u sebe, ljutnji, stresu i emocionalnoj osjetljivosti. To je relativno trajna sklonost osoba da reagiraju maloprije spomenutim „negativnim“ emocijama na bilo kakvu frustraciju, prijetnju ili gubitak.

Pritom je važno naglasiti da neuroticizam, kao i ostali faktori u teoriji Velikih pet, postoji na širokom spektru mogućnosti. Netko je sasvim nisko na spektru neuroticizma, netko malo više, a netko je veoma visoko na spomenutom spektru, pa bismo za takvu osobu mogli reći da je emocionalno nestabilnija.

Izazovi emocionalne nestabilnosti

Premda je neuroticizam često na humorističan način prikazan u brojnim filmovima i serijama (možemo slobodno reći da je cijeli koncept kultne serije „Seinfeld“ zasnovan na likovima s izraženom crtom neuroticizma), u svakodnevnom životu on i nije tako zabavan, što potvrđuju brojna istraživanja.

Primjerice u istraživanju iz 2015. godine objavljenom u znanstvenom časopisu Journal of Personality, pokazalo se da studenti s višom razinom neuroticizma nisu skloni poduzimanju akcija. Odnosno, oni ne vole ideju proaktivnosti, što dakako može dovesti do smanjene kvalitete života i izbjegavanja nekih životnih prilika. Brojna istraživanja također povezuju neuroticizam sa smanjenom dugovječnošću, kao i s određenim poremećajima, poput anksioznog poremećaja i depresije.

Koje su dobre vijesti?

Premda se, opravdano, visoka razina neuroticizma smatra otežavajućim faktorom za osobu i njezinu kvalitetu života, određena razina neuroticizma ponekad može biti i prednost.

Autor Daniel Nettle u svojoj knjizi „Osobnost: Što nas čini takvima kakvi jesmo“, navodi da u poslovnoj sferi, osobe s izraženijom crtom neuroticizma mogu postizati izvanredne rezultate.

Naime, jedna od glavnih odrednica osoba s višim stupnjem neuroticizma je briga i strah od pogreške. Stoga, izgledno je da će ove osobe u poslu biti veoma predane i provjeriti svaki detalj poslovnog procesa više puta kako bi izbjegle potencijalnu grešku.

Neuroticizam predstavlja izazov, ali i prednost

Dakle, neuroticizam često predstavlja izazov, ali može biti i prednost, ako brige koje dolaze s njim uspijemo preoblikovati u nešto konstruktivno. Kao što su neki autori istaknuli, na neuroticizam možemo gledati kao na snažan začin. Kao mali dodatak jelu je dobar i može poboljšati okus, ali u prevelikoj količini teško je probavljiv.

Dobra vijest je također da neuroticizam dostiže svoj vrhunac u ranoj mladosti i opada s dobi, dakle, s godinama postajemo emocionalno stabilniji.