Psiha i emocije - 18. srpnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Sreća u nesreći: kako nam “negativne” emocije pomažu u životu

Otkrijte kako nam dvije česte ljudske emocije, ljutnja i strah, unatoč nelagodi koju u nama izazivaju, mogu pomoći u životu

Kako nam negativne emocije pomažu u životu

Osjećati se dobro univerzalna je ljudska težnja. Međutim, čini se kako je ta težnja u posljednje vrijeme u zapadnjačkoj kulturi postala nužnost. I to pod motom nedostižnog životnog ideala: osjećati se dobro – stalno i bez obzira na sve.

Budući da je u životu sve podložno promjeni, svijet je pun suprotnosti. Odnosno, kako bi stari Grci rekli: „Sve teče“. Zasigurno ćemo se susretati i sa stvarima, osobama i situacijama koje će činiti da se osjećamo loše. Loši, odnosno, „negativni“ osjećaji u nama izazivaju nelagodu. Stoga je prvi poriv većine ljudi da takve osjećaje što prije suzbiju, zatome, promijene ili negiraju.

Međutim, s psihološkog aspekta, emocije nisu u svojoj biti ni pozitivne niti negativne. Naravno da neki događaji čine da se osjećamo dobro, a neki da se osjećamo loše. Ali ispod površine, niti jedna emocija nije loša, jer ima svoju svrhu. Bilo da nas motivira na akciju, upozori na opasnost, korigira ponašanje i slično. Tako, primjerice, ljutnja ima zadatak da nas oštro usmjeri prema onome što želimo. Zavist nas motivira da uložimo trud kako bismo bili bolji u onome što nam je važno, strah nas upozorava da nam prijeti opasnost i sl.

I negativni osjećaji mogu biti dragocjeni

Drugim riječima, loši, ili „negativni“ osjećaji u nama generiraju nelagodu. I premda ih zbog te nelagode možemo karakterizirati kao nepoželjne, oni su često dragocjeni jer nas mogu motivirati na promjenu.

Ironično, negativne emocije su nužne da bismo se osjećali dobro. Jer, kako bismo maksimalno mogli iskoristiti svoje potencijale, ostvariti željene ciljeve i izbjeći opasnosti, nužno je da se, kao ljudska bića, susretnemo s cijelim nizom pozitivnih, ali i negativnih psiholoških stanja koja oblikuju naša iskustva.

Najbolje to možemo promotriti kod male djece koja se tek uče služiti priborom za jelo. Premda ove vještine u početku za djecu predstavljaju frustraciju, pa čak i ljutnju zbog nemogućnosti usklađivanja njihovih pokreta, upravo ih želja za prevladavanjem tih negativnih emocija te pohvale okoline koje potom slijede, motiviraju da ustraju.

U daljnjem tekstu opisat ćemo kako nam dvije česte ljudske emocije, ljutnja i strah, unatoč nelagodi mogu pomoći u životu.

Obračun s emocijama: Zašto se ljutimo?

Ljutnja ili srdžba je emocija. To je jednostavna emocija, ali kad se udruži sa strahom postaje mržnja, a kad...

SAZNAJTE VIŠE

Ljutnja

Premda se u društvu često govori kako ljutnja nije dobar osjećaj te se nipošto ne smije pokazati, ona nas motivira da poduzmemo akciju kada se nešto nama važno nađe u opasnosti, ili kada se osjetimo podcijenjeno. Ljutnja pritom nije isto što i agresija, odnosno postupak nanošenja štete sebi ili drugoj osobi. Naprotiv, ljutnja je osjećaj koji nas u idealnom slučaju potiče da preuzmemo kontrolu nad situacijom i samouvjereno se suočimo s prijetnjom iz okoline. Primjerice, ljutnja nam omogućuje da reagiramo u situaciji kada netko želi preuzeti zasluge za naš trud, kada nam se netko obraća „s visoka“, kada nas netko želi iskoristiti i sl.

S druge strane, ako osoba stalno pokušava potisnuti frustraciju i ljutnju, ona ne nestaje, već se nakuplja, što može rezultirati brojnim psihofizičkim problemima i nepovratnim narušavanjem mnogih odnosa.

Loši ili „negativni“ osjećaji često su dragocjeni jer nas mogu motivirati na promjenu!

Strah

Strah omogućuje pripravnost u stanju opasnosti, stoga u nekim situacijama predstavlja našeg najvećeg zaštitnika. Strah omogućuje da vizualiziramo potencijalnu opasnost i s obzirom na to, osmislimo strategiju za borbu ili bijeg. Bez straha, nekritički bismo se upuštali u rizična ponašanja, stoga je strah iz evolucijske perspektive jako važna komponenta ljudske prirode. Premda je strah automatska reakcija duboko ukorijenjena u strukture našega mozga, okidači za strah uglavnom su naučeni putem interakcije s vanjskim svijetom (urođeni strahovi, prema razvojnoj psihologiji, samo su strah od glasnih zvukova i od gubitka podloge).

Zaključno, vrednovanje emocija isključivo na temelju ugode ili neugode koje u nama izazivaju razumljivo je, ali nas može i odvesti na krivi trag. Emocije su u svojoj biti, vrlo racionalne. Ako su ugodne, one nas potiču da se nastavimo „kretati u istom smjeru“, a ako su neugodne, motiviraju nas na neku vrstu promjene. Samo sinergijski utjecaj „pozitivnih“ i „negativnih“ emocija omogućuje nam opstanak i napredak.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama