Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiMiriše li doista proljeće na ljubav ili je zima puno „toplija“?
Topli proljetni dani nerijetko se povezuju uz nove početke, pa tako i nove ljubavi. No, je li istina da se češće zaljubljujemo tijekom proljeća ili srodnu dušu tražimo zimi da nas grije?
Svake godine, početak proljeća vrati me u dane djetinjstva i Disneyevog crtanog filma „Bambi“ gdje je slikovito opisano buđenje prirode kroz (klišeizirane ali simpatične) prikaze životinja koje pronalaze svoj par i zaljubljuju se.
Proljeće se, dakle, u popularnoj kulturi često vezuje s doslovnim i metaforičkim buđenjem prirode, odnosno premisom kako smo, uvjetovani biološkim čimbenicima i hormonima, skloniji pronalaziti romantične partnere upravo u ovom periodu.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
No je li to doista tako? Istraživanja na tu temu nisu jednoznačna.
Duga, hladna zima zbližava partnere?
Prema Wellings i sur. (1999.), postoji porast u seksualnoj aktivnosti i posljedičnim trudnoćama koji se događa u prosincu, dakle u zimskim mjesecima. Ovi nalazi idu u prilog podacima s američke stranice za pronalaženje parova Match.com koja navodi da se najveći broj posjeta stranici događa u upravo zimskim mjesecima, a ne na proljeće, kako bismo laički mogli očekivati.
Također, prema istraživanjima Svartberg i sur. (2003.), najveća razina testosterona kod muškaraca je prisutna u zimskim mjesecima, a najniža u ljetnim mjesecima prilikom visokih temperatura.
Hormoni i sunčeva svjetlost
No, s druge strane, postoje istraživanja koja navode upravo suprotno, odnosno idu u smjeru toga da su topliji dani doista povezani s učestalijim zaljubljivanjem i posljedičnim upuštanjem u romantične odnose. Prema Rojansky i sur. (1992), u sjevernijim zemljama gdje postoji velika razlika u količini sunčeve svjetlosti s obzirom na godišnja doba, najveći porast broja trudnoća događa se u toplijim mjesecima. Također, prema istraživanju Guéguena (2012) ljudi su spremniji upuštati se u flert za sunčanih dana, koji su svakako u porastu u proljeće.
Ovi nalazi idu u prilog onima od dr. Fisher koja navodi da je pinealna žlijezda koja proizvodi melatonin veoma aktivna tijekom zime, što potiče san i uspavljivanje. S druge strane, proljetna svjetlost i sunce usporavaju proizvodnju melatonina što utječe na našu budnost. Fisher budnost dovodi u vezu s poletnošću i optimizmom, što su stanja koja potiču otvorenost za romantične odnose.
Nadalje, prema dr. Fisher, porast broja romantičnih veza u proljeće događa se i zbog hormona dopamina. Dopamin je hormon koji utječe na dobro raspoloženje, a koji se luči pri doživljaju novih iskustava. Točnije, u proljeće se događa mnogo izvanjskih promjena (nove boje, odjeća, porast temperature, dulji dani i veća količina društvenog sadržaja) koje onda povratno utječu na veću proizvodnju dopamina kod ljudi, odnosno utječe na naše pozitivnije raspoloženje.
Ljubav i dalje ostaje nepoznanica…
Prema tome, je li doista istina da su ljudi spremniji na romantičnu vezu u proljetnim mjesecima? Iz ovih ali i brojnih drugih neujednačenih istraživanja, vidljivo je da se ljudska ponašanja ne mogu jednostavno svesti na biološke faktore, jer smo uvelike uvjetovani i socijalnim, kulturalnim, socio-ekonomskim i ostalim činiteljima.
Proljeće za mnoge ljude u simboličnom smislu predstavlja optimizam i izlazak iz mračnih i hladnih zimskih mjeseci, no socijalnim psiholozima još uvijek predstoji pronaći jasnu poveznicu između brojnih i često složenih faktora koji se nalaze u podlozi zaljubljivanja.