Odnosi i veze - 25. prosinca 2018.
AUTOR ČLANKA - Ozren Podnar

Feromoni: Privlačite li partnera mirisnim signalima?

Upoznali ste dvojicu sličnih muškaraca. Podjednako vam se sviđaju po vidljivim značajkama, ali jedan vas neobjašnjivo privlači više od drugog? Moguće je da ovaj drugi ima kvalitetnije feromone

Feromoni i privlačnost

Feromoni nadopunjuju vidljive značajke pojedinca kao što su spolna obilježja, fizionomija i tjelesna građa, dajući promatraču cjelovitu sliku nečije kvalitete.

Može li vas netko privući dok su vam oči zatvorene? Čini se da može. Za to se brinu feromoni – kemijski signali koji kroz nosnice prodiru do mozga i tamo aktiviraju spolnu požudu.

Ako je obdaren privlačnim feromonima, i pojedinac koji nije osobito zgodan i šarmantan može osvojiti poželjnog partnera. 

Feromoni su biokemijske tvari proizvedene u ezokrinim žlijezdama (onima s vanjskim lučenjem), a služe za izazivanje reakcija kod pripadnika iste vrste. Srodne su hormonima, ali, za razliku od njih, djeluju izvan organizma izazivajući kod ostalih učinak olfaktornim (njušnim) putem.

>>Vjeruj u ljubav! Nekoliko savjeta da prvi spoj ne bude i posljednji<<

Feromoni imaju različite funkcije – neki bude strah, drugi označavaju prisustvo na određenom teritoriju, dok oni nama najzanimljiviji aktiviraju spolnu naklonost kod drugih. Ljubav na prvo njuškanje! Dok je općepriznato da feromoni djeluju kod mnogih životinjskih vrsta, znanstvena rasprava o ljudskim feromonima traje gotovo 60 godina.  

Donositelji poticaja

Njemački biokemičar Peter Karlson i švicarski entomolog Martin Lüscher prvi put su spomenuli riječ feromon 1959. u časopisu Nature, skovavši je od grčkog fero (donositi) i orme (poticaj). Tako bi feromoni bili – donositelji poticaja. Iste je godine njemački kemičar i nobelovac Adolf Butenandt uspio izolirati i opisati prvi životinjski feromon kod kukca dudova svilca, kojim ženke privlače mužjake.

Idućih desetljeća otkriveni su feromoni kod mnogih drugih vrsta, ne samo kukaca, već i bakterija, rakova, riba i sisavaca. Znanstvenici vjeruju da su feromoni jedno od najstarijih sredstava komunikacije među životinjama. Steroidni spojevi androstenon, androstenol, androstadienon i estratetraenol slove kao favoriti za ljudske feromone, no oko njihove djelotvornosti i dalje vlada nedoumica.

Pohota ulazi kroz nos

Stručnjaci sa Sveučilišta u Buffalu (SAD) proučili su djelovanje pretpostavljenih ljudskih feromona i zaključili da potiču naklonost, ravnodušnost ili odbojnost kod onih koji su ih osjetili.

“Feromoni su kemijski, možda bezmirisni signali koji ulaze u mozak kroz olfaktorni sustav”, navodi Mark B. Kristal, jedan od istraživača.

Feromoni spolne privlačnosti mogu objasniti uzbuđenje osobe koja ih osjeti, odnosno “namiriše”, ali ne objašnjava u cijelosti zašto ljudi biraju jedni druge kao partnere. Vjerojatnije je da biramo partnere temeljem drugih značajki – vizualnih, slušnih, dodirnih i običnih mirisnih. 

U dvostruko slijepom istraživanju koje je 1998. provela dr. Winnifred Cutler, 38 muškaraca nanijelo je ili muški feromon ili neaktivnu tvar tokom dva tjedna. Pokazalo se da su oni koji su primijenili feromon imali više spolnih iskustava u tom razdoblju, uljučujući spolne odnose, milovanje i ljubljenje. Istraživanje Norme Mćoy i Lise Pitino iz 2002. dalo je slične rezultate, samo što su sudionice bile žene koje su koristile ženske feromone. 

Neuhvatljiva istina

S druge strane, neka istraživanja nisu podvrdila da feromoni uzrokuju spolnu privlačnost. Dio je znanstvenika sumnjičav u pogledu djelotvornosti feromona zbog ljudskog korištenja tople vode, sapuna, krema, dezodoransa i parfema. Ta sredstva odstranjuju i prekrivaju feromone čineći ih beskorisnim.

Zatim, zbunjuje spoznaja da kod drugih sisavaca feromoni dolaze do mozga kroz vomeronazalni organ (VNO), pomoćni mirisni organ specijaliziran za hvatanje feromona. Neki anatomičari tvrde da ljudi imaju VNO samo u fetalnoj fazi, pa nakon rođenja zakržlja. Drugi kažu da su u nosnicama odraslih pronašli rupice koje odgovaraju VNO-u, no da nije izvjesno jesu li funkcionalne. 

David Berliner i suradnici sa Sveučilišta u Utahu tvrde da i ljudi imaju funkcionalan vomeronazalni organ (VNO). Otkrili su da stimulacija ljudskim feromonima uzrokuje električnu aktivnost u tkivu VNO-a, što znači da prepoznaje feromone.

Vomeronazalni organ zove se još i Jacobsonovim, prema Nizozemcu koji ga je otkrio početkom 19. stoljeća

Istina o ljudskim feromonima i dalje se pokazuje neuhvatljivom. Studija objavljena 2014. u časopisu Current Biology utvrdila je da feromoni androstadienon i estratetraenol signaliziraju muževnost odnosno ženstvenost pripadnicima suprotnog spola.

Međutim, već je 2017. druga skupina znanstvenika osporila prethodne rezultate. Istraživanja će se nedvojbeno nastaviti, a do konačnog otkrića ljudski će feromoni ostati uzbudljiva zagonetka. 

 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama