Najljepši dvorci Hrvatske: Velebni amblemi naše povijesne baštine

Panonska Hrvatska područje je dvoraca, a dinarska Hrvatska područje utvrda. Mnogo nam to govori o povijesti tih područja. Panonski dvorci velebni su amblemi iznimno bogate povijesne baštine, a danas su neki od njih motori turističkog razvoja krajeva u kojima se nalaze. Područje najveće koncentracije dvoraca je Hrvatsko zagorje. Te boje, ti slikoviti brežuljci… Kako bi opis odgovarao stvarnosti, neke krajeve ne možemo opisati drugačije nego kao đaci u zadaćnicama. Kič i patetika nisu uvijek nakinđurena perspektiva promatrača nego odraz intrinzične ljepote kraja. Od takvog kiča ljepšeg nema. Naime, upravo je on definicija ljepote, a najljepši dvorci Hrvatske uklapaju se u tu definiciju.

Dok se samosvjesni zagorski purani pred puricama šepire svojim šarenim perjem s namjerom i interesom, šarenilo zagorskoga krajolika nesvjesno svoje ljepote, skromno i bunovno, svako jutro otire od paperja zimskih magli koje skrivaju tuge, sreće i nade zagorskog čovjeka. Nade takozvanog običnog čovjeka stoljećima su bile u magli iz perspektive žitelja dvoraca koji su se iznad te magle izdizali.

Kmetska i plemićka povijest Zagorja

Dvorci Hrvatskog zagorja, nekada prijestolnice feudalnih tirana, danas su turistička atrakcija i jedan od glavnih motora turističkog razvoja sjeverozapadne Hrvatske. Unatoč tome, valorizacija dvoraca iz feudalnog razdoblja još je uglavnom potencijalna. U Zagorju ima gotovo stotinu dvoraca, no samo ih je nekoliko uređeno za turističke posjete. U sjevernom hladu Medvednice nalazi se Gornja Stubica i dvorac Oršić.

U dvorcu je Muzej seljačkih buna, nezaobilazno mjesto za one željne informacija o kmetskoj i plemićkoj povijesti Zagorja. Na obližnjem brijegu nalazi se i Gupčeva lipa, spomenik prirode, ali i povijesni spomenik jer riječ je o jedinom „živom svjedoku“ Gupčeve Seljačke bune iz 1573. godine. U Tuhelju nalazi se dvorac Mihanović koji je danas dio kompleksa Termi Tuhelj.

Preuređen je u ugostiteljski gastronomsko-enološki centar s velikim restoranom u kojem se organiziraju svečane večere, vjenčanja i različite manifestacije. U mjestu Desinić nalazi se dvorac Veliki Tabor, jedan od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća. Među vlasnicima dvorca bio je i poznati hrvatski slikar Oton Iveković. Naravno, Tabor i okolni krajolik glavni su motivi njegovih brojnih djela.

U dvorcu su prije nekoliko godina završili obimni restauratorski radovi nakon kojih je u objektu otvoren muzej. Uz novootvoreni izložbeni stalni postav možete poslušati zanimljive priče i legende te sudjelovati u brojnim radionicama. Svoj posjet Velikom Taboru svakako vežite uz ručak i boravak na seoskom imanju Grešna Gorica na brijegu nasuprot dvorca. Riječ je o jednom od najstarijih i najkvalitetnijih seoskih turizama u kontinentalnoj Hrvatskoj koji, unatoč popularnosti i velikom prometu, ne gubi na kvaliteti.

Trakošćan – pogled s četiri zvjezdice

Najpoznatiji i, prema mišljenju mnogih, najljepši dvorac Hrvatskog zagorja jest Trakošćan. Jedini je od, za turiste otvorenih, zagorskih dvoraca koji nije u Krapinsko-zagorskoj nego u Varaždinskoj županiji. Nalazi se na strmom brijegu iznad jezera Trakošćan. Sagrađen je krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja utvrda za nadzor prometnog pravca od Ptuja prema dolini Bednje.

U dvorcu je najdulje obitavala obitelj Drašković pa je najviše eksponata i priča koje posjetiteljima predstavljaju turistički vodiči vezan upravo uz tu obitelj. Oko dvorca, za hrvatske standarde, postoji napredna turistička infrastruktura. Tu su ugostiteljski objekti u podnožju dvorca i uz obalu jezera te lijep hotel Trakošćan s četiri zvjezdice iz čijih se soba pruža pogled na noću iluminiran dvorac, pogled koji se u Njemačkoj ili Austriji plaća nekoliko puta više.

Panonski i peripanonski ljepotani

Po ljepoti dvoraca, odmah uz Zagorje, nalazi se Slavonija. Najpoznatiji je dvorac Pejačević u Našicama smješten usred prekrasnog perivoja. U Donjem Miholjcu dvorac Mailáth krasi specifična arhitektura i vrhunska očuvanost, a dvorac Eltz jedna je od neizostavnih atrakcija pri obilasku Vukovara, kako zbog svoje vanjštine tako i zbog Gradskog muzeja koji je u njemu smješten. Muzej u svojoj unutrašnjosti ima i dvorac Ozalj, frankopansko zdanje poznatije pod nazivom Stari grad Ozalj.

Panonska i peripanonska Hrvatska, dakle, kraj je dvoraca. Dok ih obilazite, ne zaboravite da su gotovo svi dvorci, pa tako i oni hrvatski, plod nepravde. Njihova velebnost ima korijenje dolje, u magli kmetskog života, u kojoj su ljudi imali manje da bi dvorci bili veći. Nasuprot tome, mnogi dvorci danas pomažu razvoju, pomažu svima. I dok je tako, neka ih. No dok se divite arhitekturi i eksponatima, divite se još više težnji onih koji su ih željeli uništiti. Hrvatska povijest iznjedrila je mnoge baštine, a ona koju trebamo slijediti nije ona plemićka nego ona Gupčeva.