Počinje sezona alergija i preosjetljivosti na sunce

Pri pojavi alergijskih reakcija na koži potrebno je isključiti neki proizvod koji je uzet ili isključiti nuspojavu lijeka. Određeni lijekovi i proizvodi, ali i neke bolesti, mogu pojačati osjetljivost kože na sunce. Za razliku od primarnih fotodermatoza, odnosno alergija čiji je isključivi uzrok sunce, takve alergijske reakcije nazivamo sekundarnim fotodermatozama.

Tvari koje ih uzrokuju nazivamo fotosenzitivnim tvarima jer smanjuju prag osjetljivosti kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja izazivaju dosta jaku alergijsku reakciju. Mehanizam nastanka nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da je riječ o nekom tipu imunološke reakcije.

Fotosenzitivni lijekovi

Fotosenzitivni lijekovi su:

• lijekovi protiv akni, posebice retinoidi,
• nesteroidni protuupalni lijekovi – piroksikam,
• antibiotici – kinoloni, tetraciklini,
• antidepresivi – triciklični,
• oralni antidijabetici – derivati sulfonilureje,
• diuretici – tiazidi i furosemid,
• lijekovi za srce – amiodaron.

Ovi lijekovi neće kod svih osoba izazvati fotosenzitivnost, ali ako ih osoba uzima, treba o tome obavijestiti liječnika.

Proizvodi koji mogu povećati osjetljivost na sunce

Fotosenzitivnost te razvoj sekundarne fotodermatoze može nastati i nakon uporabe određenih sapuna, šampona protiv peruti, parfema i dezodoransa, pa čak i nekih krema za sunčanje.

Nedovoljno isprana odjeća od praška za pranje ili omekšivača, također može uzrokovati fotosenzitivnu reakciju kože.

Bolesti zbog kojih je koža pojačano osjetljiva

Bolesti koje kožu čine pojačano osjetljivom na sunce uglavnom su sistemske, što znači da zahvaćaju čitav organizam.

Najznačajnije su:

• sistemski eritemski lupus i
• porfirije.

Sistemski eritemski lupus jest teška, kronična autoimuna bolest koja uglavnom zahvaća kožu i zglobove, no može zahvatiti i niz drugih organa (poput bubrega, srca ili mozga).

Porfirije su pak nasljedne ili stečene bolesti obilježene poremećajem biosinteze hema, vrlo važne molekule u biokemijskim procesima u organizmu, te povišenjem vrijednosti porfirina ili njegovih predstavnika u krvi, urinu, stolici i tkivima. Ljudi oboljeli od AIDS-a također mogu pokazivati preosjetljivost na sunce.

Što učiniti pri pojavi reakcije?

Pri pojavi crvenila, osipa ili svrbeža kože nakon izlaganja suncu, najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog te neki antihistaminski gel. Treba se javiti i liječniku koji će, između ostalog, isključiti ili potvrditi fotosenzitivnu reakciju, odnosno fotodermatozu.

Fotosenzitivnost (no ne nužno i prisutnost alergije) može se potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a ponekad i kombinaciji UV svjetla i alergena na koji se sumnja, tj. fotosenzitivne tvari.

Fototestiranjem se namjerno izazivaju karakteristične promjene na koži, kako bi se potvrdila dijagnoza. No doze alergena su vrlo male i ne izazivaju nikakve reakcije, već samo trag na koži, kao potvrdu da je određena tvar zaista uzrokovala fotoosjetljivost.

Možemo li ublažiti ili izbjeći pojavu fotodermatoza

Razvoj fotoosjetljivosti ili fotodermatoze može se znatno ublažiti postupnim izlaganjem suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja sadrži cinkov oksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navikavanje kože na sunčeve zrake. Kod težih oblika fotodermatoza, nažalost, potrebno je u potpunosti izbjegavati sunce.

Ako se uzimaju fotosenzitivni lijekovi, poput antibiotika čija je primjena kratkotrajna, za vrijeme terapije i još tjedan do dva po njezinom završetku se treba sklanjati sa sunca. Ako se uzima kronična terapija, bolje je ne izlagati se suncu, odnosno izlagati se vrlo umjereno.

U nekim slučajevima može pomoći uzimanje beta karotena ili astaksantina, no učinak je vrlo individualan i treba se savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom. Ako se uzimaju, važno je znati da se s primjenom počinje najmanje dva tjedna prije izlaganja suncu, kako bi se koža na vrijeme pripremila.