Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiKardiovaskularne bolesti: Kako smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu. Iako genetika ima važnu ulogu, najveći dio rizika proizlazi iz svakodnevnih navika. Tlak, kolesterol, šećer, pušenje i tjelesna težina određuju zdravstvenu sliku našeg srca puno više nego što mislimo. Dobra je vijest da se većina ovih čimbenika može uspješno kontrolirati. Znanost danas jasno pokazuje koje navike povećavaju rizik, ali i kako ga svatko od nas može značajno smanjiti dosljednim usvajanjem zdravijih navika.
Ključni rizični čimbenici
Već više od pola stoljeća znamo da nekolicina rizičnih čimbenika stoji iza gotovo svih kardiovaskularnih događaja. Nedavno je objavljena velika studija u američkom časopisu The Journal of the American College of Cardiology. Pratila je gotovo devet milijuna ljudi s barem jednim rizičnim čimbenikom.
Kod osoba koje su pretrpjele srčani ili moždani udar, te zatajenje srca, najčešće su bile prisutne tri skupine rizika: povišen krvni tlak, povišene masnoće i povišen šećer u krvi. Pušenje i povijest pušenja također su bili vrlo česti. Studija je kao rizične navela vrijednosti tlaka veće od 120/80 mmHg, kolesterola iznad 5 mmol/L te glukoze natašte iznad 5,5 mmol/L.
Reagirajte na vrijeme i spasite život: kako prepoznati i liječiti srčani udar
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Jesu li američke smjernice strože od europskih?
Često čujemo da se studije iz SAD-a ne mogu primjenjivati jer oni “umjetno” snižavaju vrijednosti krvnih nalaza kako bi potaknuli potrošnju lijekova. Također se često ističe da je prehrana u SAD-u neusporediva s europskom, pa je zato stanovništvo pretilo i bolesno. Naravno, takvih ekstrema ima, no te tvrdnje nisu u potpunosti točne.
Europsko kardiološko društvo rizičnima smatra trigliceride iznad 1,7 mmol/L i sniženi HDL kolesterol. Za muškarce je rizična vrijednost ispod 1,0 mmol/L, a za žene ispod 1,3 mmol/L. Rizične su i vrijednosti tlaka iznad 130/85 mmHg te glukoza natašte iznad 5,6 mmol/L. Dakle, europske granice tek su neznatno više.
Pretilost i pušenje u Hrvatskoj
Hrvatska se suočava s ozbiljnim javnozdravstvenim izazovima. Dvije trećine odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu. Svako treće dijete također ima problem prekomjerne težine, što je posebno zabrinjavajuće.
HZJZ navodi da u Hrvatskoj godišnje zbog pušenja umire oko 14.000 ljudi. To je broj jednak jednom gradu veličine Makarske.
Kardiovaskularne bolesti i smrtnost
Povodom Svjetskog dana srca objavljeni su novi podaci HZJZ-a. U 2024. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 20.341 osoba. To čini čak 39,8 % svih smrti u Hrvatskoj.
Iako smrtnost polako pada, te bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti i pobola. One uzrokuju i 24 % svih prijevremenih smrti, odnosno smrti prije 65. godine. Hrvatska je i dalje iznad prosjeka Europske unije.
Dio smrti očekivan je u vrlo staroj populaciji. No čak 24 % prijevremenih smrti bilo bi moguće spriječiti promjenom životnih navika. Procjene pokazuju da se čak 80 % srčanih i moždanih udara može spriječiti.
Uloga zdravih navika
Temelj prevencije čine četiri navike: nepušenje, uravnotežena prehrana, redovito kretanje i izbjegavanje konzumacije alkohola. Važno je i smanjiti stres. To je teško postići svakodnevno, ali čak i djelomično smanjenje ima pozitivan učinak.
Cijepljenje kao dio zaštite srca
Europsko kardiološko društvo naglašava važnost cijepljenja kod rizičnih pacijenata. Cijepljenje ne štiti samo od teških infekcija, već i od teških kardiovaskularnih komplikacija. Infekcije poput gripe, COVID-a ili RSV-a mogu pokrenuti ozbiljne srčane događaje.
Osobe s težim srčanim bolestima trebale bi se redovito cijepiti protiv gripe, COVID-a, RSV-a, pneumokokne bolesti i herpes zostera.
Važno je naglasiti da bolest nije nužno opasnija zbog samog virusa. Opasna je zbog komplikacija koje infekcija može pokrenuti: upale pluća, aritmija, ishemije, popuštanja srca ili upale srčanog mišića. Te komplikacije mogu dovesti i do smrti.
Ozbiljne nuspojave cjepiva iznimno su rijetke. Javljaju se kod manje od 10 osoba na 100.000 cijepljenih. Blage reakcije, poput oticanja mjesta uboda i bolnosti, prolaze za nekoliko dana.
Male promjene, puno dobrobiti za srce
Prevencija kardiovaskularnih bolesti ne počinje u bolničkoj čekaonici, nego u svakodnevnom životu. Redovitom kontrolom tlaka, šećera i masnoća, zdravom prehranom, tjelovježbom i izbjegavanjem cigareta možemo uvelike smanjiti rizik ozbiljnih komplikacija. Cijepljenje također ima važnu ulogu jer infekcije često pokreću opasne srčane događaje. Iako se neke bolesti ne mogu u potpunosti spriječiti, većina rizičnih čimbenika može se držati pod kontrolom. Svaka mala promjena čini vaše srce dugoročno zdravijim i snažnijim.