ADIVA > ADIVA Plus sadržaj

Zdravlje počinje u ustima: loša oralna higijena može dovesti do mnogih bolesti 

Bakterije iz usta, posebno u stanju narušenog imunosnog sustava, mogu izazvati infekcije na drugim organima. Najpoznatiji je infektivni endokarditis, odnosno bakterijska upala osrčja, ali i druge infekcije organa

loša oralna higijena-posljedice
PREGLED SADRŽAJA
  1. Bolesti povezane s lošim oralnim zdravljem 
  2. Jednostavna pravila prevencije karijesa 
  3. Pomoć za suha usta 

Karijes je još uvijek najčešća infekcija u čovjeka. Nastaje zbog nedovoljne higijene usne šupljine i nedostatne zaštite zubi. Na nastanak karijesa mogu utjecati i oblik i sastav zuba te sastav sline, no ovakve probleme stomatolozi brzo rješavaju. 

Prehrana ima važnu ulogu u zdravlju usne šupljine. Već pri izbijanju prvih zuba, a posebno pri formiranju trajnih, važan je omjer kalcija i fluora te vitamina A, C i D koji zajedno osiguravaju čvrstu i zdravu caklinu te dentin. Minerali sadržani u slini izmjenjuju se s mineralima sadržanima u zubima čime se održava čvrstoća zuba. Zubima ne pogoduju šećeri jer se nedovoljno otapaju u slini i zadržavaju na površini zuba stvarajući naslage. Na njih se naseljavaju bakterije i formira se plak. Bakterije razgrađuju šećere, pri čemu se oslobađaju kiseline koje polako demineraliziraju, odnosno oslabljuju caklinu te započinje karijes. 

Mitovi o oralnom zdravlju: održavajte zdravlje zubi na odgovarajući način!

Bolesti povezane s lošim oralnim zdravljem 

Zdravlje zubi, desni i sluznice usta nije važno samo zbog grizenja i žvakanja hrane i samopouzdanja u socijalnim odnosima, već je povezano s nizom drugih bolesti. Bakterije iz usta, posebno u stanju narušenog imunosnog sustava, mogu izazvati infekcije na drugim organima. Najpoznatiji je infektivni endokarditis, odnosno bakterijska upala osrčja, ali i druge infekcije organa čiji je primarni izvor bio u zubnom apscesu, kao što su plućne, kožne te infekcije zglobova i kostiju. 

Znanstvenici danas kronične bolesti zubi povezuju s problemima u trudnoći, nastankom moždanog i srčanog udara, atopijskim dermatitisom, Crohnovom bolesti i ranijom pojavom Alzheimerove bolesti. Bolesti zubi mogu znatno otežati stanje bolesti kod kroničnih bolesnika s oslabljenim imunosnim sustavom, kao što su oboljeli od karcinoma, osobe koje idu na transplantaciju, one s umjetnim srčanim zaliscima ili zglobovima, dijabetičari, oboljeli od reumatoidnog artritisa te sve starije osobe. 

Jednostavna pravila prevencije karijesa 

Prevencija nastanka karijesa zaista je jednostavna. 

Ponajprije, pomoći će više tvrđe i sirove hrane, a manje šećera. 

Četkanje zubi najmanje dva puta dnevno (obavezno prije spavanja), pri čemu je bolje koristiti meke četkice koje se preporučuje mijenjati svaka tri mjeseca. Za čišćenje prostora među zubima i onim teže dostupnima, treba koristiti konac i interdentalne četkice. 

Paste za zube mogu biti s raznim dodacima: za osjetljive zube, za izbjeljivanje zubi, protiv parodontoze. O primjeni zubnih pasti s fluorom, vode se rasprave. Jedni i dalje zagovaraju primjenu fluoriranih pasti za zube, drugi smatraju da fluor može biti štetan, a neki smatraju da je dovoljno i četkanje bez paste za zube. Stomatolozi preporučuju fluorirane paste za zube, jer fluor jača caklinu. 

Gume za žvakanje bez šećera smatraju se korisnima jer uklanjanju manji dio plaka i stimuliraju veću proizvodnju sline. 

U odabiru vode za usta treba biti oprezan. U stanjima akutne bolesti usta ili zuba koriste se antiseptičke vode za usta i one koje sadrže alkohol, no njihova primjena treba biti ograničena do izlječenja. Stomatolog će vam savjetovati koju koristiti i koliko dugo. Za svakodnevno ispiranje usta ne treba koristiti vode sa snažnim antisepticima i alkoholom jer će narušiti prirodnu zaštitnu floru i presušiti sluznicu. Postoje blage vode za ispiranje i jačanje desni, s eteričnim uljima za osvježenje daha. Mogu imati dodatak hijaluronske kiseline i blagih biljnih ekstrakata koji štite i oporavljaju sluznicu te djeluju povoljno na produkciju sline. 

Pomoć za suha usta 

Osobe koje imaju manju proizvodnju sline ili boluju od kserostomije, odnosno suhih usta, trebaju se savjetovati sa stomatologom. Slina je nužna za ovlaživanje sluznice usta, čišćenje zuba i ovlaživanje hrane kako bi započela probava. Ovisno o težini simptoma koriste se vode ili gelovi za ovlaživanje usta ili umjetna slina, a higijena treba biti pojačana.