ADIVA Plus sadržaj - 26. rujna 2021.
AUTOR ČLANKA - Željka Kunštek, glavna urednica tipTravel magazinea, ADIVA Plus sadržaj

Ljepota suhozida: kamena čipka Jadrana

Kamen po kamen na škrtoj zemlji vrijedni su stanovnici jadranske obale i otoka još od prapovijesti gradili suhozide, prizore koji danas zaustavljaju dah svakome tko uz njih prođe

suhozidi-kameni-zidovi-jadran-unesco-jadranska-obala

Jedna od privilegija boravka na hrvatskoj obali i otocima su i pogledi na suhozide, simbole čovjekovog truda, ali i prava umjetnička djela. Kilometre te kamene čipke još su od neolitika gradile žuljevite ruke stanovnika jadransko-dinarskog područja kako bi sa zemlje uklonile kamen te na nju zasadile vinograde, maslinike i druge kulture koje obilno rode pod toplim mediteranskim suncem.

Berat: Grad tisuću prozora

Tu jedinstvenu i tradicionalnu tehniku gradnje, bez upotrebe ikakvog vezivnog materijala, primjenjivali su i za izgradnju jednostavnih kamenih zaklona za privremeni boravak, kao i za podjelu teritorija. Suhozidi su tako građeni u različitim stilovima te iz različitih razloga – poljoprivrednih, za zaštitu ljudi i životinja od jake bure na otocima, za označavanje teritorija.

Iako se naizgled možda čini jednostavno, slaganje kamenja jednog na drugi složen je posao, star tisućama godina. Najljepše suhozide u Hrvatskoj ćete vidjeti u Starogradskom polju i Velom Grablju na otoku Hvaru, zatim na otoku Pagu, na Kornatskom otočju, u starim vinogradima Primoštena, na otoku Korčuli, poluotoku Pelješcu…

Otočić Baljenac i otisak prsta

Posebna priča je otočić Baljenac na čijih je 0,14 četvornih kilometara površine čak 23 km suhozida. Iz ptičje perspektive, prizor na taj kameni labirint je uistinu veličanstven te izgleda poput velikog otiska prsta. Kada smo već kod otiska prsta, jeste li znali da je i on jedan od simbola Hrvatske? Naime, otac daktiloskopije, Ivan Vučetić, porijeklom je s otoka Hvara.

Sinonim za suhozide je i Dragodid, selo na otoku Visu, čiji stanovnici brižno čuvaju od zaborava, promiču i na nove naraštaje prenose tradiciju suhozidne tehnike gradnje. Prepoznato je to u Europi pa im je za projekt Dragodid 2011. godine dodijeljena nagrada Europske unije za kulturnu baštinu – Europa Nostra.

Pod zaštitom UNESCO-a

Nimalo ne čudi što je i svijet zapazio te prepoznao vrijednost tih umjetničkih djela, razasutih po našoj obali i otocima, pa je umijeće suhozidne gradnje 2018. godine uvršteno na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Muralima kroz Karlovac: karlovački kradljivci zaborava

Grad na četiri rijeke prepun je murala koji čuvaju uspomene na Karlovčane koji su obilježili povijest. Autori su –...

SAZNAJTE VIŠE

Na UNESCO-ovom Popisu mjesta svjetske baštine nalazi se i spomenuto Starogradsko polje na otoku Hvaru duž kojeg su stanovnici gradili suhozide kako bi podijelili teritorij. Starogradsko je polje primjer najbolje očuvane katastarske podjele na Sredozemlju, a upravo zbog svoje parcelacije predstavlja i jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju.

Otvorite tipTravel magazine i pronađite inspiraciju za putovanja Hrvatskom i svijetom: 

www.tiptravelmagazine.com

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button