Odmor i putovanja - 28. travnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Tanja Božić

Istražite Hrvatsku: pet sjajnih ideja za izlete

Ovo nam proljeće svima, čini se, udara tempo vježbanja strpljenja. Želja za suncem, putovanjima i izletima već je - kronična. Nedostaje li vam promjena okoline, donosimo vam nekoliko ideja barem za kratke izlete

proljece pet ideja za izlete Međimurje Samobor Rastoke Karlovac Rijeka

S obzirom na to da, kako stvari stoje, na putovanja (barem ona preko granice) nećemo tako skoro, treba iskoristiti priliku i upoznati Hrvatsku. Gradovi, gradići, atrakcije, prirodni fenomeni, povijesna baština, gastronomija, edukativni, zabavni i rekreacijski sadržaji nadohvat su nam ruke. Potrebne su vam samo znatiželja i dobra volja. Čak ni financijski, ovakvi domaći izleti nisu veliki izdatak.

Odabrali smo za vas pet zanimljivih izleta koje, barem ako krećete iz Zagreba i okolice, možete izvesti u jednom danu, zabaviti se i ne potrošiti previše.

Zeleno Međimurje

Tek nešto manje od dva sata vožnje od Zagreba otkrit ćete posve novi svijet u kojem je, vrlo vjerojatno, harmonija rođena kao pojam. Kraj je to u kojem je zeleno zelenije nego igdje drugdje, koji je nama najsjeverniji po kompasu, a rodama je jug, u kojem ljudi govore jezikom kakav nigdje drugdje ne možete čuti, a razumjet ćete ga – ako to zaista želite.

Rijeka kao izvor i ritam života, balade koje ćete pjevušiti danima kad ih konačno razumijete, i vrijedni, škrbni ljudi koji su sačuvali običaje i tradiciju…

Krenete li put Međimurja napravite dobra plan jer će dan proletjeti u hranjenju očiju ljepotom kraja. Međimurje nipošto nije ravno. Možete ga obići automobilom, pješice ili na biciklima s obzirom na to da su sjajno složili biciklističke staze. Za početak, krenite do Čakovca i ondje u Muzeju, palači Zrinski, saznajte priču o gradu koja stane u jednu srednje veliku žlicu. Srebrnu. Zrinski su imali rudnike srebra, žlica je srebrna … Istraživanje može početi!

Želite li nešto posve zabavno za najmlađe putnike i istraživače, odvedite ih do najsjevernije točke, najsjevernije i najnaseljenije županije – do Žabnika. Dakako da naziv nosi po žabama, i to krastačama. No, one su većinom u Živoj Mrtvici, kako se zove ogromna lokva, hotel za žabe, a restoran za čaplje. Ali, Žabnik nije poznat samo po krastačama, već i kao najsjevernija turistička točka u Hrvatskoj. Kompas će vam pokazati 46°33′N 16°22′E.

Predahnite uz Muru, s pogledom na slovensku obalu u Murskom Središću na ergonomskim ležaljkama postavljenim uz poučnu stazu o životu rijeke. Dakako, nakon što omastite brk dobrim ručkom.

Kod Međimuraca su tri najpoznatija načina pripreme hrane – tenfano, pretepeno i kalapajsano. Odaberete li meso z tiblice, juhu od buće, žličnjake od heljde, domaći sir… završite s međimurskom gibanicom. Nazdravite žutim muškatom i duboko se naklonite međimurskim vinarima. Sigurni budite, vratit ćete se, čeka vas još puno priča, krumpir, sveti Jeronim, ftićeki, farma jelena, terme, priča o zmaju ispod grada, plovidba skelom, plavi leptiri …

Samobor

Lepa varoš – Samobor

Samobor je idealan grad za obilazak pješice; u žurbi se gotovo svugdje stigne za 15-ak minuta. No, tko bi kroz Samobor žurio? Baš kad pomislite da sve znate o Samoboru – muštarda, bermet, kremšnita i sladoled kod Nebija, uvijek ima – još nešto. Subotom je u Samoboru zanimljivije nego na zagrebačkoj špici. Na sredini glavnog gradskog trga nalazi se stari zdenac s pitkom vodom i legendom: tko iz njega popije vodu, uvijek se vraća Samoboru. Kad ste već na Trgu istražite gdje je kućni broj 13 i što se dogodilo na tamošnjem balkonu.

Neizbježna je gozba kraljicom samoborskih slastica, kremšnitom. Originalan recept osmislio je 1920-ih godina slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer originalan su recept i znanje prenijele u „Kavanu Livadić“ i slastičarnicu „U prolazu“, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra.

Samoborsku Veneciju potražite uz rječicu Gradnu, a nekoliko koraka dalje je kurija u parku, danas Samoborski muzej. Nekad je to bio dom Ferde Livadića koji je u njemu okupljao brojne Ilirce.

No, ako ovo na izlet vodite i podmladak, zaputite se u mjesto Rude, do rudnika Svete Barbare i istražite, uz stručne vodiče, kako se rudarilo u samoborskom kraju. Dakako, ne napuštajte Samobor bez rudarske greblice, sjajnog slanog gableca. Jednu odmah, a drugu za put.

Postanite mlinar na Rastokama

Pred starim gradom Slunjem, nekadašnjim Slovinom koji se spominje za vladavine kralja Zvonimira, nalaze se mini Plitvice – Rastoke. Desetak mlinova, poznatih kao mlinovi žličari, prehranjivalo je obitelji od 12. stoljeća. Gradili su ih uz rub vode, tri do pet metara. Zašto? Zato što im treba snaga vode i pad. Zato što udarac vode o žlicu pokreće uspravno vreteno i prenosi snagu na mlinski kamen. U Rastokama, vodeničarskom mjestu živjelo se od ušura. Najjednostavnije rečeno, desetina je to od donesenog u mlin.

 

Rastoke

Mlinari su samljeli svoj dio, prodavali brašno ili ga mijenjali za nešto treće. Uz vidre, koje obitavaju u vodi Slunjčice, rijeka obiluje i autohtonom pastrvom. Poželite li vidjeti kako mlinovi rade, zaputite se u neki od otvorenih gdje će vam vodeničar pokazati kako to u praksi izgleda. I, neizostavno, opskrbite se brašnom u lokalnoj suvenirnici. Izbor je odličan, svih vrsta, samljeveno u rastočkim mlinovima. A ni Rastočki sir škripavac kupljen ondje, nećete tako skoro zaboraviti.

Grad na pet rijeka 

Karlovčani kažu da im je taj opis grada na četiri (ili, hajd’, pet rijeka) najmanje drag. Imaju pravo. Grad toliko zanimljiv i vrijedan istraživanja, a uvijek je nekako ostajao po strani, kao grad „na putu prema moru“.

Nego, jeste li znali da je Karlovac od Beča udaljen svega 20 kilometara, a od Rima nepunih 30 km? Nije riječ o čuvenim metropolama već, naravno, o mjestašcima uz staru riječku cestu, koja od Karlovca vodi preko Duge Rese do Senja.

Da biste zaista upoznali Karlovac ne bi vam dostajalo ni tjedan dana, ali za početak će biti dovoljan jedan, ako krenete šetnjom kroz staru gradsku jezgru. Karlovački vodiči često organiziraju besplatna vođenja gradom u peterokutnoj utvrdi koju okružuju šančevi.

Karlovac možete obići kroz najneobičniju turističku turu – onu o karlovačkim muralima. Prvi mural u Karlovcu je bio onaj Miroslava Krleže, oslikan 2014. – u ulici Miroslava Krleže. Društvo mu prave Dragoja Jarnević, književnica, Ilirkinja, zalagala se za bolje obrazovanje djevojčica, pa Slavko Mihalić, akademik, pjesnik i pisac… Svoje mjesto imaju i Karlovčani braća Mirko i Stjepan Seljan, najpoznatiji hrvatski istraživači u povijesti.

Karlovac

Prije nego što se zaputite na ručak, do utvrde Dubovac, istražite i njegovu priču. Preporuka koja se ne propušta je odlazak na plovidbu žitnom lađom, replikom nekadašnje rimske lađe kojom se prevozilo žito. I za kraj dana, neizbježna Aquatika – najveći akvarij slatkovodnih riba u nas. Doznajte tko su bezobraznici među ribama, a tko plavuše, provjerite čuju li vas ribe, što jedu, kako im uzgajaju hranu, spavaju li i koliko dugo žive. Zabavno za svaki uzrast.

A što finog pojesti na Dubovcu? Na primjer rižoto od ječma s gljivama, dobro pečenje, domaću tjesteninu, Nugentov sendvič, juhe od gljiva, paštete…

Slatka Rijeka i „grad na brege“

Najmanje su dva dobra razloga da se zaputite prema Rijeci- dva su nova muzeja, Muzej farmacije i Muzej šećera.

Šećerana, danas Muzej grada Rijeke, građena je kao upravna zgrada tvornice šećera 1752. godine, na inicijativu tršćansko-riječke kompanije. Šećer je nekad bio unosan posao. Priča počinje 1750. kad na Mlaki niče središte cuker biznisa nizozemske kompanije Arnoldt & Co. No, nije taj slatki biznis dugo trajao. Stigli su Mađari i uselili vojsku u kompleks Benčić. Potom su se sjetili da bi mogli drugi popularni biznis tog vremena zavrtjeti ondje – duhan. Pa su skupili 2000 žena, dakako, da rade i otvorili tvornicu cigareta. Ali ipak su pogon prenamijenili još jednom, u tvornicu motora.

Hrvatske biciklističke rute: avantura na dva kotača

Cikloturizam je rastuća grana turizma, a pandemija bi joj mogla dati zamah. Maštate li i vi kako obići svijet...

SAZNAJTE VIŠE

U centru Rijeke možete posjetiti novi specijalizirani muzej, JGL Muzej farmacije, gdje je na suvremen način prikazana svjetska i hrvatska povijest farmacije. Stalni izložbeni postav sastoji se od deset međusobno povezanih cjelina među kojima se ističu Hortus Sanitatis (Vrt ozdravljenja) sa živim biljem, staklena vremenska lenta s 18 značajnih događaja iz povijesti farmacije, prikaz razvoja farmacije u Rijeci i drugo. Osnivač muzeja je farmaceutska kompanija Jadran Galenski laboratorij d.d. Rijeka, u suradnji s Muzejom grada Rijeke.

No, kad ste već u Rijeci, skoknite i do Kastva, gradić možda, samo naoko, van ruke, ali prava poslastica za miran vikend, dugu šetnju i dobar ručak. Inače, jedan od najboljih pogleda na Kvarnerski zaljev puca s Kastva.

Jeste li znali da Kastav ima svoje zidine? Možda nisi toliko popularne kao dubrovačke i druge najdulje na svijetu kao stonske, ali su zato najcjelovitije očuvane.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button