Odmor i putovanja - 8. travnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Tanja Božić

Putevima Frankopana po Zlatnom otoku

„Heroji imaju svoj kraj. Priče o njima - ne". Upravo ovako započinje priča koja nas vodi tako blizu, a u tako neistraženi baštinom prebogat kraj, zemlju Frankopana. Na otok Krk

Dujam, Elizabeta, Barbara, Franjo, Ana Katarina, Fran Krsto… svaki od ovih članova loze Frankopana ostavio je trag u povijesti naših krajeva od Krka, Vinodola, Senja, pa sve do Ogulina, Slunja… Frankopani su nam za više od pet stoljeća svog utjecaja na razvoj naših krajeva ostavili spise, povelje i zakonike na glagoljici krojeći povijest kao kneževi, banovi, potkraljevi, ratnici i pjesnici. U njihovoj lozi bilježi se, istražili su autori sjajnog projekta Primorsko goranske županije, „Frankopani“, niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja.

Zaručivali su se s dvije godine, Frankopanke se udavale s petnaest, čak i fatalno razvodile, bilo je i preljuba, urota, tajne diplomacije, neke su žene ovog roda okrutno despotski vladale, muškarci umirali pod čudnim okolnostima, optužbama, daleko od doma i roda.

Želite li odista upoznati Frankopane, trebate napraviti dobar plan od desetak zanimljivih vikenda istraživanja, a za početak krenite prema dvorcu Nova Kraljevica. I ne zaboravite, putujete li s djecom ili ne, blok i olovka – a možda i bojice – za zapisivanje ideja, pronađenih priča ili inspiracija, dobro će vam doći.

Frankopanski „sveti Duje“

Priča o Frankopanima počinje od utemeljitelja loze Dujma, prvog poglavara kaštela Gradec (Rovoznik) kraj Vrbnika kojeg su povjesničari smjestili u doba oko 1118. do 1163. godine.

Hrabar i vješt, vojnik, gospodar i mudar diplomat, Mlečanima, koji su u to doba Krk uzeli pod svoje, nametnuo se kao upravitelj. Svoju dotadašnju kneževsku titulu zadržao je u zamjenu za službu Veneciji. Donekle. Od dva zla – s obzirom na to da se protiv moćne Venecije nije moglo – izabrao je ono da je otokom ipak upravljao domaći čovjek. Venecija je Krk trebala kao važnu postaju na putu prema Istoku. Dujam je, balansirajući između Venecije, Crkve i benediktinaca, uspio sačuvati glagoljašku tradiciju.

U nedogled bismo mogli pričati o Frankopanima, no kad smo već na Krku, trebalo bi istražiti taj otok kao prvu postaju već ovog proljeća, a i ljeto nam je na vratima, sezona izleta, kupanja, zabave… Obitelj Frankopan na Krku ćete pronaći kamo god pogledate. Od grba do slastica koje su oživjeli u lokalnim slastičarnama. Zanimljivo je, istražite li grbove, da su Frankopani koristili dva grba. Do 1430. godine koristili su stari sa šesterokrakom zvijezdom na crvenom polju, a tada su preuzeli grb rimske patricijske obitelji de Frangepanibus s dva lava koji lome kruh.

Kaštela na Zlatnom otoku

Krenete li priču o Frankopanima istraživati na Krku, prisjetite se dobre vijesti da se mostarina više ne plaća, ali ne zaboravite na buru koja bi vas na otoku mogla ostaviti ako most zatvore. Što i nije loše, zar ne? I samo da zaboravite – nećete odmah na Krk. Najprije ćete putem do Krka taknuti otočić Sveti Marko koji se nalazi gotovo točno na pola puta od kopna do Krka.

Krk je jedan od naših 1185 otoka (preko kojeg prolazi 45. paralela) te nosi naziv „zlatni otok“, Insula Aurea. Kulturološko nasljeđe priskrbilo mu je još jedan naziv, „kolijevka hrvatske kulture“, a početkom 20. stoljeća prozvaše ga i „šestim kontinentom“. Ima najviše naseljenih mjesta, njih 68, u kojima živi oko 19.000 stanovnika, zbog čega je naš najnaseljeniji otok.

Već u prvom većem mjestu, Omišlju, nalazimo tragove Frankopana. Iako su Rimljani zapisali da se ovdje beru najbolje dagnje, ovdje je stajao jedan od četiri frankopanska kaštela iz 15. stoljeća, zapisan je brevijar na pergameni Vida Omišljanina koji se čuva u dvorskoj knjižnici u Beču.

otok Krk

Nešto dalje, u samom gradu Krku, ulazi se u srce priče o Frankopanima. Grad, dakako, izvorno rimskih temelja, stoljećima su branile zidine kaštela koji su od 12. do 15. stoljeća Frankopani gradili. Kvadratna kula, najstariji dio kaštela, prvotno je bila katedralni zvonik, a kasnije i sudnica. Potražite latinski natpis na luneti iznad ulaznih vrata kule. 

Krčki pršut, šurlice i mirisni sirevi

Tijekom našeg istraživanja, bio bi red i okrijepiti se. A na „zlatnom otoku“ zlatnih je kapi u izobilju – hoćete li krčko zlato, maslinovo ulje, ili pak kraljicu krčkih vinograda i podruma – žlahtinu? Krenimo, ipak, od Krčkog pršuta. Baš tako, s velikim K, jer je riječ o proizvodu zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla. Pršut, kojem je bura najbolja prijateljica, dima vidio nije, a ne skida mu se koža prije sušenja. Divnog je, nježnog okusa, pomalo slatkastog, a uz njega bi trebalo kušati i „lumbolo“, poznat kao ombolo ili pečenica na kontinentu.

Nemojte ga peći, kuhati ili rezati jer je to ravno gastronomskom grijehu. A ako biste rado nečim „zabilili“ (zamastili, obogatili …) krčke šurlice koje su ekvivalent kontinentalnim „frkancima“ ili istarskim „pljukancima“ ali se rade omotavanjem oko malog štapića, odaberite otočku pancetu.

Blago (ovce i koze) na otoku još uvijek možete susresti, pa je posve jasno da treba kušati i krčke sireve – ovčje ili kozje. U njima ćete osjetiti sve bogatstvo okusa i mirisa ljekovitog bilja kojima obiluje ispaša na otoku Krku. Pogotovo kad, namjerno ili slučajno u šetnjama otokom u potrazi za šparogama u proljeće,  naiđete na plantažu smilja. Ili ćete možda u ozbiljniju hodnju – recimo na Krčki camino.

Otok Krk odabran je kao prva dionica hrvatske Camino rute duge oko 150 km, nastale na tragu tradicije hrvatskih bratovština sv. Jakova koji pomažu hodočasnicima na putu do Santiaga de Compostele od 1203. godine. Spektakularni prirodni krajolik, šume, brda s predivnim pogledom, stari dvorci i crkve, napuštena sela, mali srednjovjekovni gradić i prekrasne plaže, samo su dio onoga što ova ruta nudi.

A odvede li vas traganje za Frankopanima na Krk u jesen, pridružite se beračima maslina. Vrijeme je još uvijek odlično, otok mirisan, grožđe je u bačvama a vi – u masliniku!

U berbi maslina i uz dobru kapljicu

Masline se već stoljećima godina uzgajaju na otoku Krku, a ulje dobiveno od krčkih maslina nadaleko je poznato kao jedno od najkvalitetnijih i najzdravijih maslinovih ulja. Nemoguće je zamisliti ručak u restoranu na Krku bez kušanja krčkog ulja.

Koliko je Krk ponosan na svoje maslinovo ulje govori višegodišnji trud maslinara da zaštite krčko maslinovo ulje oznakom izvornosti, što je postignuto 2016. Cijeli proces dobivanja ulja, od uzgoja masline do prerade plodova u ulje, kao i punjenje, odvija se na području otoka Krka i otočića koju mu administrativno pripadaju.

otok Krk

Kad na otoku kažu „debela“ onda se to ne odnosi na žene, da se razumijemo. Već na jednu od najpoželjnijih sorti masline. #DebeloJePoželjno

Na Krku se uzgaja niz autohtonih sorti maslina, imenom: Debela, Drobnica, Rošulja i Plominka. Riječ je o vrlo različitim maslinama. Primjerice, masline sorte Debela su vrlo krupne, otporne na niske temperature, dok je Drobnica sitna maslina, osjetljiva na vjetar i na hladnoću.

Kako je krčko maslinovo ulje zaštićeno oznakom izvornosti, sam način održavanja i branja maslina na otoku Krku je uređen kako bi se očuvala njegova bogata povijest maslinarstva. Masline od kojih se proizvodi zaštićeno krčko maslinovo ulje smiju se brati samo izravno sa stabla, primarno ručno, tako da se masline koje su pale na tlo ne koriste. Berba maslina ovisi o vremenskim uvjetima za sazrijevanje ploda, kao i o sorti masline, a traje od listopada do prosinca. Sudjelovanje u berbi maslina smatra se vrhunskim doživljajem i vrlo je dobro posjećeno.

Mistična Hrvatska: pet lokacija uz koje su vezane legende

Ako ste plašljivi, ali ipak volite poslušati legende, duboko udahnite prije čitanja i upoznajte ove domaće lokacije uz koje...

SAZNAJTE VIŠE

I da ne bi s otoka otišli žedni, vrijeme je za zdravicu. Dakako, žlahtinom. Dalo bi se kušati štošta drugo, od likera od masline, pa do medice, ali vino koje se proizvodi od autohtone sorte, žlahtina bijela, ne propuštamo. Ova sorta je specifična po tome što uspijeva jedino u krčkom vinogorju, odnosno Vrbničkom polju. U Vrbniku je uz zadrugu nekoliko proizvođača vina. Vrbnik i Žlahtina danas su sinonim jer ona jedino tamo i uspijeva.

Ta sorta stigla je na otok Krk 80-ih godina 19.stoljeća, a u Vrbničko polje tek između dva svjetska rata. Ime vina potječe od općeslavenskog pridjeva „žlahten“ što znači plemenit. Svijetlo žute do slamnato-žute boje, nježne arome i finog karakterističnog okusa. Svježina, kakvu mu može dati samo oštrija klima, karakteristika je sjevernog podneblja Jadrana kojemu se ova loza prilagodila, ali i sjevernih položaja vinograda na samom Krku. Naime, na sjevernim dijelovima otoka uglavnom prevladavaju bijele sorte: uz žlahtinu (Vrbnik), tu je i Malvazija istarska, Draganela, Opačevina i druge.

Vidimo se na Krku.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button