Endometrioza: tkivo gdje ga ne bi trebalo biti

Endometrioza je relativno česta bolest žena reproduktivne dobi i jedan od glavnih uzroka ginekoloških tegoba u navedenoj populaciji. Zahvaća oko 5% opće populacije, a zastupljenost endometrioze unutar skupine žena s izraženim ginekološkim tegobama je čak 20%.

Endometrioza je bolest koja nastaje pod utjecajem ženskih spolnih hormona, odnosno za njen su razvoj i progresiju odgovorni hormoni koji se ciklički luče tijekom mjesečnih ciklusa i zato, kao što je već navedeno, zahvaća žene reproduktivne dobi. Tegobe vezane uz endometriozu počinju u pubertetu, a prestaju nakon menopauze.

Točan uzrok endometrioze nije poznat, postoji više teorija koje objašnjavaju razvoj te bolesti, a primijećena je i nasljedna sklonost.

Kako se razvija endometrioza

Endometrioza je benigna bolest. Šupljina maternice obložena je sluznicom koja se mijenja pod utjecajem hormona tijekom menstruacijskog ciklusa, a naziva se endometrij.

Endometrioza nastaje kada se dijelovi endometrija nalaze izvan matičnog organa – maternice. Najčešće se takvi otočići endometrija nalaze u zdjelištu, na površini jajnika i drugih organa u zdjelici. U rjeđim slučajevima mogu se nalaziti duboko u tkivu zdjelice, u ligamentima i mišićima zdjelice. Iznimno, mogu biti zahvaćeni drugi organi poput crijeva, mokraćovoda, pa čak i pluća.

Važnost prepoznavanja simptoma

Simptomi endometrioze vrlo su raznoliki, a s druge strane karakteristični. Klinička slika ovisi o lokalizaciji čvorića endometrioze i stoga može biti šarolika. Tipični i najčešći simptom je zdjelična bol. Bolna menstruacijska krvarenja, bolovi nisko u trbuhu i zdjelici, bolni spolni odnosi, bol pri mokrenju i defekaciji, sve to mogu biti simptomi endometrioze.

Karakteristično je za endometriozu da se tegobe mijenjaju ovisno o fazi ciklusa i pojačavaju za vrijeme mjesečnice. S obzirom na širok spektar simptoma, endometrioza često ostaje neprepoznata ili se kasno dijagnosticira. Endometrioza stvara priraslice u zdjelici, mijenja anatomske odnose i zato, osim boli, uzrokuje smetnje reprodukcije i, kao takva, jedan je od najčešćih uzroka neplodnosti.

Pacijentice s navedenim tegobama trebale bi posumnjati na endometriozu i otići na ginekološki pregled.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, odnosno kliničke slike, ginekološkim pregledom i ginekološkim ultrazvukom.

Ultrazvukom se dijagnosticiraju karakteristične endometriotične ciste jajnika. U nekim slučajevima, u svrhu utvrđivanja točne lokalizacije i proširenosti bolesti, potrebno je koristiti i druge metode, poput magnetske rezonancije i dijagnostičke laparoskopije.

Kao laboratorijski marker endometrioze koristi se biljeg CA 125, koji je koristan i za praćenje učinka liječenja endometrioze.

Mogućnosti liječenja

Liječenje endometrioze jednako je raznoliko kao i simptomatologija te bolesti. Vrsta liječenja ovisi o tegobama, proširenosti bolesti, dobi pacijentice i njenom reprodukcijskom statusu. Liječenje može biti medikamentozno, kirurško ili njihova kombinacija.

Za medikamentozno liječenje koriste se analgetici i hormonski preparati. Analgeticima se suzbija bol uzrokovana endometriozom, ali ti lijekovi ne djeluju na samu bolest i stoga predstavljaju isključivo simptomatsko liječenje.

Hormonskim preparatima djeluje se na žarišta endometrioze, bolest se suzbija i sprječava njeno širenje. U tu svrhu najčešće se koristi hormonska kontracepcija. Tim preparatima normaliziraju se ciklusi, smanjuju se žarišta endometrioze i suzbijaju simptomi, a na taj se način smanjuje i uporaba analgetika. Osim hormonske kontracepcije, a ovisno o težini bolesti, mogu se koristiti i drugi hormonski preparati.

U slučajevima kada medikamentozno liječenje nije dovoljno, koriste se kirurške metode. U današnje vrijeme, većina zahvata u liječenju endometrioze izvodi se laparoskopskim pristupom. Opseg zahvata ovisi o proširenosti bolesti, a sastoji se u fizičkom odstranjivanju žarišta endometrioze. Obično je nakon kirurškog zahvata potrebno određeno vrijeme koristiti i hormonsko liječenje radi sprječavanja povratka bolesti. U slučajevima kada je endometrioza uzrok neplodnosti, u liječenju pacijentica potrebno je koristiti i metode potpomognute oplodnje.

Menopauza donosi olakšanje

Zaključno, klinička slika endometrioze može varirati od vrlo blagih simptoma koji često ostaju nezapaženi i nije ih potrebno liječiti, do vrlo teških tegoba, koje uvelike narušavaju kvalitetu života pacijentica.

Međutim, treba spomenuti da je endometrioza benigna bolest koja nikad ne ugrožava život pacijentica. Isto tako, koliko god teški simptomi bili, sve tegobe vezane uz endometriozu završavaju nakon menopauze. Suvremene metode liječenja mogu u većini slučajeva u potpunosti ukloniti tegobe vezane uz endometriozu i poboljšati kvalitetu života pacijentica.

Izvor: Narodni zdravstveni list