Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da starite prije vremena

Starenje je neizbježan proces, prirodna i kontinuirana promjena koju bismo mogli zaustaviti ili izbjeći samo u znanstveno fantastičnim filmovima.

Unatoč našoj percepciji da starenje počinje tek „negdje iza 60. rođendana“, istina je da se prve promjene očituju već u ranoj odrasloj dobi. Činjenica je da starenje ne nastupa naglo, već se postepeno događaju (a potom i osjećaju) razne promjene na tijelu.

I dok će neki zadržati vitalnost dulje vremena, drugi će se „osjećati staro“ već u kasnim tridesetima ili četrdesetima. Također treba istaknuti da je starenje i kulturološki fenomen, odnosno na „definiciju“ starosti utjecat će i društvene norme te očekivanja. Istraživanja su pokazala da se je percepcija starosti promijenila s vremenom, pa smo tako „pomaknuli“ granicu starosti.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Ključni aspekti starenja

Pa ipak, postoje određeni aspekti starenja koji nisu pitanje subjektivnog dojma ili kulturološkog okruženja, a to su:

• progresivno smanjenje tjelesnih funkcija – uključuje smanjenje imunosne funkcije (imunosenescencija), mišićne mase (sarkopenija), gustoće kostiju (osteoporoza) i senzorne percepcije,
• povećana osjetljivost na bolesti – starenje je povezano s većim rizikom od razvoja kroničnih stanja poput srčanih bolesti, raka i Alzheimerove bolesti,
• stanične i molekularne promjene – starenje uključuje staničnu degradaciju, skraćivanje telomera i nakupljanje staničnih oštećenja, što doprinosi ukupnom padu,
• mentalne i emocionalne promjene – kognitivne funkcije poput pamćenja i brzine obrade mogu se smanjiti, a emocionalno blagostanje može biti pogođeno životnim prijelazima i gubicima,
• društveni i okolišni čimbenici – globalizacija, tehnološki napredak i urbanizacija mogu utjecati na živote starijih osoba i oblikovati njihova iskustva starenja.

Postoje i različite teorije koje pokušavaju objasniti mehanizme starenja na različitim razinama, od onih genetskih koje sugeriraju da je starenje unaprijed određeno genima organizma, uključujući ulogu gena poput TERC-a, koji utječe na duljinu telomera, potom teorije slobodnih radikala, pa do teorije trošenja koja sugerira da je starenje rezultat akumuliranog oštećenja stanica i tkiva tijekom vremena.

Prijevremeno starenje

Kad spominjemo prijevremeno starenje, tada mislimo na pojavu promjena povezanih sa starenjem u mlađoj dobi nego što je uobičajeno. Starenje prije očekivane dobi može biti uzrokovano genetskim poremećajima ili čimbenicima životnog stila poput izlaganja suncu, pušenja i loše prehrane.

Dakle, iako je određena „razina starenja“ normalna, prijevremeno starenje može biti zabrinjavajuće jer može dovesti do tjelesnih i mentalnih zdravstvenih problema. Spomenimo u tom kontekstu kao primjer prerani nastup menopauze koja može dovesti do raznih zdravstvenih posljedica, uključujući povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i prerane smrti. A osim teškoća s plodnošću, žene se mogu suočiti i s psihičkim problemima poput poremećaja raspoloženja te kognitivnim problemima. Stoga se prijevremena menopauza mora liječiti.

Znaci koji mogu upućivati na prerano starenje

Razne promjene na tijelu mogu upozoravati da starimo prije vremena. Spomenimo ovom prilikom neke od njih.

Usporeno hodanje – ako primijetite da vam je hod usporen u četrdesetima, to može upozoravati da tijelo stari brže od očekivanog. Uložite napor u hodanje, čak i nekoliko minuta dnevno je dovoljno za početak. Po pitanju brzine, preporučuje se raditi oko stotinu koraka u minuti.

Sunčane pjege – smeđe pjege uzrokovane suncem najčešće se pojavljuju na licu, rukama i podlakticama. Vrlo su česte, osobito nakon pedesete godine i većinom bezopasne. No ako pjege potamne, promijene oblik, počnu krvariti ili imaju nepravilne rubove, odmah se javite liječniku.

Problemi s pamćenjem – blage poteškoće s pamćenjem mogu se pojaviti već u četrdesetima. Moglo bi vam biti malo teže sjetiti se imena, činjenica ili razloga zašto ste ušli u neku prostoriju. No budu li teškoće ozbiljnije od traženja ključeva, svakako se savjetujte s liječnikom. Kako biste očuvali oštrinu uma, jedite zdravo, budite društveno aktivni i redovito vježbajte.

Bolni zglobovi – nije pravilo da svi stariji ljudi imaju ukočene zglobove, no rizik za razvoj osteoartritisa raste s godinama. Kod muškaraca se češće javlja nakon srednjih četrdesetih, a kod žena nešto kasnije. Lijek ne postoji, ali se napredovanje može usporiti redovitom tjelovježbom.

Suha koža – koža s godinama proizvodi manje masnoća, što može uzrokovati suhoću i sivkast izgled, osobito nakon četrdesete. a na stanje kože utječe i svakodnevna njega. Savjetuje se kraće tuširanje mlakom vodom, korištenje hidratantnih krema te blagih sredstava za čišćenje kože. Nemojte zaboraviti piti dovoljno tekućine te izbjegavajte boravak u suhom zraku. No ako je koža jako suha i svrbi, potražite savjet dermatologa.

Lako stvaranje modrica – sklonost spontanom javljanju modrica uglavnom se javlja nakon šezdesete godine kada koža postaje tanja i gubi potkožno masno tkivo, a krvne žile postaju osjetljivije. I neki lijekovi mogu povećati sklonost modricama. Iako je u toj dobi većina tih modrica bezopasna i nestane sama od sebe, liječniku se svakako treba javiti ako je ta pojava česta i u mlađoj dobi ili ako se često pojavljuju velike modrice (osobito na prsima, leđima ili licu) ili ako su se počele pojavljivati nakon početka uzimanja novog lijeka.

Teškoće pri penjanju uz stepenice – nije neobično povremeno se zadihati pri usponu po stepenicama, posebno sada kada je vruće. Općenito, imamo dobrih i loših dana, pa povremeno svaki korak može biti težak, a kamoli po stepenicama. Ali ako su nam stepenice stalno izazov, može biti riječ o širem problemu koji zahvaća i druge svakodnevne aktivnosti koje nam, primjerice, teško padaju. Svakako je dobro javiti se liječniku.

Prevelik opseg struka – uobičajeno je da se s godinama masno tkivo češće nakuplja u području trbuha, osobito kod žena nakon menopauze. Takva raspodjela masnoća može povećati rizik za bolesti srca i dijabetes, pa vodite računa i o tome.

Slabost u šakama – snaga stiska šake počinje opadati u pedesetima, pa postaje teže otvarati staklenke, a mogli biste primijetiti i da slabije držite volan. No ako je gubitak snage u šakama iznenadan, to svakako treba provjeriti.

Teškoće s vidom – nakon četrdesete ćete vjerojatno teže čitati sitna slova, poput uputa na lijeku. Riječ je o prirodnoj pojavi, prezbiopiji, odnosno staračkoj dalekovidnosti. S godinama se mogu pojaviti i ozbiljniji problemi poput glaukoma, mrene i degeneracije žute pjege stoga su važne redovite kontrole vida kod oftalmologa.

Nepravilni menstrualni ciklusi – menstruacije obično gube na svojoj pravilnosti u kasnim tridesetima ili četrdesetima – pa ciklusi mogu biti različite duljine, a krvarenja kraća, rjeđa i blaža. To je razdoblje perimenopauze, kada tijelo počinje proizvoditi manje estrogena. No dođe li do promjena ranije te ako se menstruacije naglo promjene ili postanu izrazito bolne (osobito u tridesetima) svakako se javite ginekologu.

Treća dob

Hrana za zdravo starenje

Zdrava prehrana je uvijek važna, no u različitim se životnim fazama mijenjaju i naše potrebe. Treća dob je posebno...

Zaključno

Dakle, mogli bismo reći da je starenje univerzalna pojava, ali njegova dinamika je ipak individualna. Sigurno je da ga ne možemo izbjeći, ali možemo utjecati na način na koji starimo. Prepoznavanjem ranih znakova prijevremenog starenja i pravodobnim djelovanjem moguće je očuvati vitalnost i kvalitetu života u svim fazama.

Zdrav način života, redovita tjelovježba, pravilna prehrana, kvalitetan san i briga o mentalnom zdravlju nisu samo preporuke – to su temeljne navike koje jačaju našu vitalnost, doprinose dobrom zdravlju te tako usporavaju i biološko starenje. Također, redoviti liječnički pregledi i pažljivo praćenje promjena na tijelu mogu pomoći u ranom otkrivanju mogućih tegoba i njihovom učinkovitom liječenju.

Korišteni izvori: Harvard Health, Verywell Health, WebMD 

PODIJELI