Mikroplastika je posvuda: Savjeti kako je izbjeći
Nekada je plastika bila simbol napretka, praktičnosti i modernog načina života. Lagana, jeftina i gotovo neuništiva, ušla je u svaki kutak naših domova, trgovina i gradova, a danas je teško zamisliti dan bez barem jednog proizvoda izrađenog od plastike. Međutim, upravo ono što je desetljećima smatrano njezinom najvećom prednošću – izdržljivost – pretvorilo se u ozbiljan globalni problem.
- Nevidljive čestice koje putuju kroz cijeli planet
- Flaširana voda nije uvijek sigurniji izbor
- Kako smanjiti unos mikroplastike putem vode:
- Nevidljiva plastika u svakodnevnoj hrani
- Kako smanjiti izloženost putem hrane:
- Odjeća skriva problem s plastikom koji ne vidimo
- Kako smanjiti mikrovlakna iz odjeće:
- Kućanstvo može biti izvor mikroplastike
- Kako smanjiti izloženost mikroplastici u kućanstvu:
- Mikroplastika u zraku i prostoru u kojem živimo
- Kako smanjiti mikroplastiku u zraku:
- Male navike koje dugoročno znače puno
Naime, plastika se ne razgrađuje u potpunosti, nego se s vremenom raspada u sve manje i manje čestice koje završavaju u okolišu, vodi, hrani i ljudskom tijelu. Te sićušne čestice nazivaju se mikroplastika, a znanstvenici ih danas pronalaze doslovno posvuda: u oceanskim dubinama, planinskom snijegu, kišnici, morskoj soli pa čak i u ljudskoj krvi i plućima.
Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, svake nas godine podsjeti koliko je naš odnos prema prirodi istodobno i svakodnevan i presudan, često neprimjetan, ali dugoročno snažan u svojim posljedicama.
Iako istraživanja o dugoročnim posljedicama mikroplastike još uvijek traju, stručnjaci upozoravaju da je riječ o problemu koji više nije moguće ignorirati. Dobra vijest je da, unatoč tome što potpuno izbjegavanje mikroplastike danas gotovo nije realno, postoje načini kojima možemo značajno smanjiti svakodnevnu izloženost.
Nevidljive čestice koje putuju kroz cijeli planet
Zbog svoje veličine mikroplastika lako putuje okolišem. Vjetar je prenosi zrakom, rijeke je odvode u mora, a kiša je vraća na tlo iznad gradova i poljoprivrednih površina. Znanstvenici su posljednjih godina pronašli mikroplastiku čak i u udaljenim dijelovima Arktika, što pokazuje da ne postoji gotovo nijedno mjesto na Zemlji koje je ostalo potpuno netaknuto plastičnim onečišćenjem.
Flaširana voda nije uvijek sigurniji izbor
Iako vodu često doživljavamo kao osnovni i čist izvor života, istraživanja posljednjih godina pokazala su da mikroplastika može biti prisutna i u flaširanoj vodi i u vodi iz slavine, pri čemu plastične boce često same postaju izvor kontaminacije zbog postupnog otpuštanja čestica iz ambalaže.
Problem se dodatno pojačava kada se boce izlažu toplini, primjerice u automobilima ili na suncu, jer se tada ubrzava razgradnja plastike i povećava količina mikročestica koje završavaju u vodi.
Kako smanjiti unos mikroplastike putem vode:
- koristiti staklene ili metalne boce za višekratnu upotrebu
- izbjegavati dugotrajno čuvanje vode u plastici, posebno na toplini
- preferirati vodu iz provjerenih vodovodnih sustava
- ne ostavljati plastične boce na suncu ili u automobilu
Nevidljiva plastika u svakodnevnoj hrani
Mikroplastika ne dolazi u hranu samo kroz ambalažu, nego i kroz okoliš u kojem se hrana proizvodi, što znači da se može naći u tlu, vodi za navodnjavanje i morskim ekosustavima, pa ulazi u prehrambeni lanac već na njegovom početku.
Posebno su pogođeni morski organizmi poput riba i školjki koje izravno unose čestice iz vode, dok se na kopnu mikroplastika može taložiti u tlu i završiti u voću, povrću i drugim poljoprivrednim proizvodima.
Kako smanjiti izloženost putem hrane:
- ne zagrijavati hranu u plastičnim posudama
- koristiti staklo, keramiku ili nehrđajući čelik za kuhanje i čuvanje
- izbjegavati oštećene plastične posude u mikrovalnoj
- smanjiti korištenje plastičnih dasaka za rezanje (zamijeniti drvom ili bambusom)
Odjeća skriva problem s plastikom koji ne vidimo
Sintetički tekstili poput poliestera, akrila i najlona danas dominiraju modnom industrijom, ali svaki put kada se takva odjeća pere, iz nje se otpuštaju tisuće mikroskopskih vlakana koja prolaze kroz sustave otpadnih voda i završavaju u rijekama i oceanima.
Ta vlakna ne ostaju samo u prirodi, nego se dio vraća natrag u okoliš kroz zrak i prašinu, čime mikroplastika ulazi i u zatvorene prostore u kojima živimo i radimo.
Kako smanjiti mikrovlakna iz odjeće:
- birati prirodne materijale (pamuk, lan, vuna)
- koristiti filtere za perilice rublja ili vrećice za pranje
- prati odjeću na nižim temperaturama
- koristiti kraće i nježnije cikluse pranja
- izbjegavati prekomjerno pranje kada nije potrebno
Kućanstvo može biti izvor mikroplastike
Iako se mikroplastika često povezuje s industrijom i velikim onečišćenjem, značajan dio dolazi upravo iz kućanstava, kroz svakodnevne predmete poput spužvica, plastičnih dasaka za rezanje, ambalaže i nekih kozmetičkih proizvoda.
Plastične daske, primjerice, tijekom rezanja stvaraju sitne ogrebotine iz kojih se mogu oslobađati mikročestice koje završavaju u hrani, dok određeni kozmetički proizvodi još uvijek mogu sadržavati sintetičke polimere koji se ispiru u vodu.
Kako smanjiti izloženost mikroplastici u kućanstvu:
- zamijeniti plastične daske drvenima ili bambusom
- birati kozmetiku bez mikroplastike (provjeriti sastojke poput polyethylene)
- koristiti spužvice i kuhinjske alate od prirodnih ili trajnijih materijala
- smanjiti upotrebu jednokratne plastike u kuhinji i kupaonici
Mikroplastika u zraku i prostoru u kojem živimo
Osim hrane i vode, mikroplastika ulazi u ljudski organizam i putem zraka, osobito u zatvorenim prostorima gdje se nakuplja kućna prašina bogata sintetičkim vlaknima koja potječu iz odjeće, tepiha i namještaja.
Ova čestica postaje dio svakodnevnog udisaja, što znači da mikroplastika više nije samo vanjski problem okoliša, nego i unutarnji problem životnog prostora.
Kako smanjiti mikroplastiku u zraku:
- redovito provjetravati prostorije
- koristiti usisavače s HEPA filtrima
- često brisati prašinu vlažnim krpama
- smanjiti količinu sintetičkih tekstila u interijeru
- prati posteljinu i tekstil na odgovarajućim programima
Male navike koje dugoročno znače puno
Iako mikroplastika danas predstavlja globalni izazov koji nadilazi pojedinačne mogućnosti potpunog izbjegavanja, svakodnevne odluke i navike imaju stvaran i mjerljiv utjecaj na smanjenje izloženosti, osobito kada se primjenjuju dosljedno i dugoročno.
Korištenje višekratnih proizvoda, smanjenje jednokratne plastike, pažljiv odabir hrane, odjeće i kozmetike te izbjegavanje zagrijavanja plastike čine skup jednostavnih, ali učinkovitih promjena koje se mogu uklopiti u svakodnevni život bez velikih odricanja.
Mikroplastika je, u konačnici, podsjetnik da materijali koje koristimo ne nestaju kada ih odbacimo, nego nastavljaju svoj put kroz okoliš i vraćaju se u naše živote na načine koje često ne vidimo, ali itekako osjećamo, zbog čega Svjetski dan zaštite okoliša postaje prilika ne samo za osvještavanje problema, nego i za promjenu svakodnevnih odluka koje oblikuju budućnost.
Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija, Health.com, Washington Post, New York Times