Štitnjača - 8. prosinca 2020.
AUTOR ČLANKA - Božidar Perić, dr.med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije, Poliklinika Perić – Staničić, ADIVA Plus sadržaj

Gušavost: bolest koju je gotovo iskorijenilo jodiranje soli

Uvećanje štitnjače nekada je, uz tešku mentalnu retardaciju, predstavljalo velik javnozdravstveni problem. Rješenje za ovaj problem našlo se na tanjuru

gušavost uvećana štitnjača

Gušom ili strumom označavamo uvećanu štitnjaču. Do povećanja tkiva štitnjače dolazi uslijed deficita joda, osnovne sirovine od koje štitnjača sintetizira hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).

Naučite ih prepoznati: Najčešći hormonski poremećaji kod žena

Iz povijesti

Do prije 70-ak godina gušavost je predstavljala značajan javnozdravstveni problem zbog visoke učestalosti endemskog kretenizma. Naime, štitnjača kod nedostatnog priljeva joda izvana pod utjecajem hormona hipofize tireostimulacijskog hormona (TSH) krene rasti, a ukoliko i kod značajnog uvećanja nije u mogućnosti proizvesti potrebne količine hormona, onda je prisutno stanje hipotireoze ili usporenog rada štitnjače. Između brojnih utjecaja, hormoni štitnjače imaju jednu od presudnih uloga u urednom psihomotornom i kognitivnom razvoju nerođene ili tek rođene djece. Stoga brojne trudnoće opterećene hipotireozom su dovele do rađanja djece s teškim oblikom mentalne retardacije kojeg nazivamo kretenizmom. U Hrvatskoj je 1953. donesen zakon o obvezatnom jodiranju soli, a izmjene i dopune zakona su provedene 1996. kada su preporučene još veće količine joda u soli. Takav oblik javnozdravstvene intervencije je u svega nekoliko godina od početka provođenja jodne profilakse doveo do značajnog pada učestalosti gušavosti u općoj populaciji. Na sreću s endemskim kretenizmom se u praksi niti ne susrećemo, već nam je poznat iz literature.

Epidemiologija

I u današnje vrijeme preko 2 milijarde ljudi živi u predjelima siromašnima jodom, a preko 700 milijuna ljudi u svijetu pati od gušavosti. Zbog spomenutih zakonskih rješenja o jodiranju kuhinjske soli Hrvatska spada u red razvijenih zemalja po pitanju rješavanja javnozdravstvene problematike gušavosti. Problem gušavosti 5-10 puta češće pogađa žene u odnosu na muškarce.

Dijagnostika i klinička slika

Najčešći simptom je osjećaj napetosti u vratu, a ovisno o veličini štitnjače pridruženi simptomi mogu obuhvaćati promuklost, teškoće pri gutanju i disanju te nadražajni kašalj. Značajno uvećanu štitnjaču moguće je zamijetiti temeljem inspekcije i palpacije. No najmjerodavnija dijagnostička pretraga za procjenu veličine štitnjače je ultrazvuk. Ultrazvučno se opisuju dimenzije štitnjače, prikazuju se upalne promjene ukoliko je štitnjača zahvaćena kroničnim upalnim procesom. Također se evaluira i prisutnost čvorova koji su po točno definiranim kriterijima, podložni daljnjoj dijagnostičkoj evaluaciji.

Radi procjene funkcionalnog stanja štitnjače, u sklopu dijagnostičke obrade radi se i hormonska analiza. Njome se analiziraju tireostimulacijski hormon (TSH), tiroksin (T4), trijodtironin (T3), njihove slobodne frakcije (FT4, FT3), kao i protutijela na tireoidnu peroksidazu (antiTPO) te protutijela na tireoglobulin (antiTg).

Kod značajnog uvećanja tkiva štitnjače može doći do njene progresije veličinom i iza prsne kosti (retrosternalno). Tada ultrazvučno ne možemo u potpunosti obuhvatiti štitnjaču i procijeniti njezinu veličinu. U tom slučaju pomaže nam nuklearnomedicinska metoda scintigrafija štitnjače sa SPECT-CT-om. Ona ima dodatnu vrijednost i u predoperativnoj pripremi ukoliko se postavi indikacija za kirurško liječenje.

Liječenje

Raniji modaliteti liječenja obuhvaćali su uvođenje levotiroksina s ciljem sprječavanja daljnjeg rasta štitnjače, ali takav pristup je danas napušten. Prije svega bitno je iz prehrane izbaciti strumogene tvari poput kupusa, kelja, brokule, karfiola, ograničiti unos soje. Radi pojačanog unosa joda i posljedičnog antistrumogenog učinka preporuča se pojačati ishranu s morskom ribom, algama, jajima, jogurtom, sirom, mesom, orašastim plodovima. Osim joda sve više je prepoznat značaj selena u normalnom funkcioniranju štitnjače.

stitnjaca debljina prekomjerna tjelesna tezina

Je li za višak kilograma doista kriva štitnjača?

Iako se, smatra da uvećana štitnjača izravno utječe na prekomjernu tjelesnu težinu, za takav stav uglavnom nema temelja. U...

SAZNAJTE VIŠE

Ukoliko osoba s uvećanom štitnjačom nema svakodnevne smetnje gutanja i/ili disanja, uvećanu štitnjaču uglavnom klinički i ultrazvučno pratimo, bez obzira na razmjere uvećanja štitnjače. U slučaju pojave i intenziviranja spomenutih smetnji, onda je potrebno javiti se otorinolaringologu radi dogovora o operativnom liječenju.

Dodatne stručne savjete potražite na https://www.poliklinika-ps.hr/usluge/internisticki-pregled/

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button